Augustinski heremiti: razlika između inačica
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
U [[Hrvati|Hrvata]] se augustinci javljaju i u [[Bačka|Bačkoj]] na području [[Subotička biskupija|Subotičke biskupije]]. Postojale su opatije [[Derža|Derži]] (Drža, Derša), u okolici [[Bač]]a <ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.org.yu/arhiva/134/povijesni.html Zvonik br. 134/2005.] Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke</ref>. Današnju [[Križevačka grkokatolička katedrala|grkokatoličku katedralu]] Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci. | U [[Hrvati|Hrvata]] se augustinci javljaju i u [[Bačka|Bačkoj]] na području [[Subotička biskupija|Subotičke biskupije]]. Postojale su opatije [[Derža|Derži]] (Drža, Derša), u okolici [[Bač]]a <ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.org.yu/arhiva/134/povijesni.html Zvonik br. 134/2005.] Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke</ref>. Današnju [[Križevačka grkokatolička katedrala|grkokatoličku katedralu]] Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci. | ||
Prvi papa iz redova augustinaca je [[Robert Francis Prevost]], papinskog imena [[Lav XIV.]].<ref name=saznajte>ei/IKA: [https://hkm.hr/duhovnost/saznajte-tko-je-papa-lav-xiv/ ''SAZNAJTE Tko je papa Lav XIV. '']. Hrvatska katolička mreža. 8. svibnja 2025. Pristupljeno 9. svibnja 2025.</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 47: | Redak 49: | ||
{{Katolički crkveni redovi}} | {{Katolički crkveni redovi}} | ||
{{Katoličanstvo u Hrvatskoj}} | {{Katoličanstvo u Hrvatskoj}} | ||
[[Kategorija:Augustinci| ]] | [[Kategorija:Augustinci| ]] | ||
Inačica od 8. svibanj 2025. u 22:37
| Augustinski heremiti | |
|---|---|
| Kratica naziva: | O.S.A. (prije O.E.S.A.) |
| Krilatica: | Anima una et cor unum in Deum |
| Godina osnivanja: | 1. ožujka 1244. |
| Sjedište: | Via Paolo VI, 25, 00193 Rim, Italija |
|
Alejandro Moral |
| Broj pripadnika: | 2.804[1] |
| Poznati pripadnici: | Martin Luther, Gregor Mendel, Luis de León, Andres Urdaneta, Sveti Nikola Tolentinski, Sveta Rita, Thomas iz Villanove, Giles iz Rima, Gracija Kotorski |
Augustinci[2] ili Augustinski heremiti (lat. Ordo Fratrum Sancti Augustini: O.S.A.; ranije poznati kao Ordo eremitarum sancti Augustini: O.E.S.A.), prosjački katolički crkveni red, koji je nastao u ožujku 1244. godine, ujedinjenjem više pustinjačkih grupa.
Povijest augustinskog reda
Papa Inocent IV. ujedinio je 16. prosinca 1243., na njihov zahtjev, godine pustinjačke grupe s područja današnje Toskane i dijela Lacija, Lucce i Siene dvijema bulama. Bulom Praesentium vobis odredio je način izvršenja ujedinjenja, dok je bulom Incumbit nobis osnovao novi Red. Žive i djeluju prema pravilima sv. Augustina.[3]
Augustinci osobito štuju sv. Pavla Pustinjaka kao začetnika cenobitskih grupa i pustinjaštva, ali i sv. Vilima († 1157.). Red je imao 180 samostana u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj, Portugalu, Engleskoj i Češkoj.
Na području Republike Hrvatske bili su nazočni u samostanima na otoku Hvaru[4]: u Sućurju[5], Hvaru, u špilji iznad Sv. Nedilje i Jelsi, otoku Braču[6], u Dubici, Gariću, Križevcima, Sinju i Makarskoj, a imaju samostane i u Rijeci (1315.), Iloku (1438.) i Vaški (15. st.) i Senju (15. st.). U Ameriku su prvi augustinci dospjeli 1533. godine.[7]
U Hrvata se augustinci javljaju i u Bačkoj na području Subotičke biskupije. Postojale su opatije Derži (Drža, Derša), u okolici Bača [8]. Današnju grkokatoličku katedralu Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci.
Prvi papa iz redova augustinaca je Robert Francis Prevost, papinskog imena Lav XIV..[9]
Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Krpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2015., str. 17.
- ↑ Krpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2015., str. 17.
- ↑ Državni arhiv Lelja Dobronić: Augustinci na otoku Hvaru
- ↑ Augustinski samostan u Sućurju
- ↑ Collectio Felbar Augustin Lubin: Karta augustinskih samostana na otocima Hvaru i Braču, Congregatio Dalmatiae Ordinis Eremitarum Sancti Augustini, Augustin Lubin, poslije 1600.
- ↑ Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.
- ↑ Zvonik br. 134/2005. Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke
- ↑ ei/IKA: SAZNAJTE Tko je papa Lav XIV. . Hrvatska katolička mreža. 8. svibnja 2025. Pristupljeno 9. svibnja 2025.
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||