Stambena naselja berlinske moderne: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Inačica od 18. travanj 2025. u 03:03

Stambena naselja berlinske moderne
Svjetska baština – UNESCO

Njemačka
Godina uvrštenja:	2008. (32. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iv,
Ugroženost:	ne
Poveznica:	http://whc.unesco.org/en/list/1220 UNESCO

Stambena naselja berlinske moderne se sastoje od šest subvencioniranih stanbenih kompleksa (Siedlungen) koji svjedoče o inovativnoj stambenoj politici za vrijeme Weimarske Republike (1910. - 1933.) kada je grad Berlin postao napredno socijalno, političko i kulturno središte Europe. Oni imaju odlike novih reformi koje su pridonijele poboljšanju stambenih i životnih uvjeta za ljude s niskim prihodima novim pristupom u urbanizmu, arhitekturi i vrtnom dizajnu. Kompleksi su također izuzetni primjeri novih urbanih i arhitektonskih oblika, svježih dizajnerskih rješenja, ali i tehničke i estetske inovacije. Vodeći arhitekti tih projekata, kao što su Bruno Taut, Martin Wagner i Walter Gropius, bili su vodeći arhitekti koji su imali značajan utjecaj na razvoj stambene gradnje širom svijeta.

Ti stambeni kompleksi su:

Bruno Taut, Gartenstadt Falkenberg, Bohnsdorf, 1913.-16.
Bruno Taut, Siedlung Schillerpark, Wedding, 1924.-30.
Bruno Taut, Großsiedlung Britz, Britz, 1925.-30.
Bruno Taut, Wohnstadt Carl Legien, Prenzlauer Berg, 1928.-30.
Otto Rudolf Salvisberg i Martin Wagner, Weiße Stadt, Reinickendorf, 1929.-31.

Poveznice

Vanjske poveznice

Berlinska stambena naselja na UNESCOvim službenim stranicama

v • • u Svjetska baština u Njemačkoj

	Kulturna baština (43)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾ (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)

	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Stambena_naselja_berlinske_moderne&oldid=557912"

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 <!--'''Stambena naselja berlinske moderne'''-->[[Datoteka:Berlin GS Siemensstadt Panzerkreuzer.jpg|mini|250px|lijevo|<center>[[Hans Scharoun]] i [[Martin Wagner]], ''Großsiedlung Siemensstadt'', Charlottenburg-Nord, 1929.–1934.]]
-{{UNESCO-svjetska baština
+{{UNESCO – svjetska baština
 |ime mjesta = Stambena naselja berlinske moderne
 |slika = 20080716 14995 DSC02001 Weiße Stadt Aroser Allee.JPG