Augustinski heremiti: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{infookvir crkveni red | |||
| naziv = Augustinski heremiti | | naziv = Augustinski heremiti | ||
| latinski_naziv = | | latinski_naziv = | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 01:16
| Augustinski heremiti | |
|---|---|
| Kratica naziva: | O.S.A. (prije O.E.S.A.) |
| Krilatica: | Anima una et cor unum in Deum |
| Godina osnivanja: | 1. ožujka 1244. |
| Sjedište: | Via Paolo VI, 25, 00193 Rim, Italija |
|
Alejandro Moral |
| Broj pripadnika: | 2.804[1] |
| Poznati pripadnici: | Martin Luther, Gregor Mendel, Luis de León, Andres Urdaneta, Sveti Nikola Tolentinski, Sveta Rita, Thomas iz Villanove, Giles iz Rima, Gracija Kotorski |
Augustinci[2] ili Augustinski heremiti (lat. Ordo Fratrum Sancti Augustini: O.S.A.; ranije poznati kao Ordo eremitarum sancti Augustini: O.E.S.A.), prosjački katolički crkveni red, koji je nastao u ožujku 1244. godine, ujedinjenjem više pustinjačkih grupa.
Povijest augustinskog reda[uredi]
Papa Inocent IV. ujedinio je 16. prosinca 1243., na njihov zahtjev, godine pustinjačke grupe s područja današnje Toskane i dijela Lacija, Lucce i Siene dvijema bulama. Bulom Praesentium vobis odredio je način izvršenja ujedinjenja, dok je bulom Incumbit nobis osnovao novi Red. Žive i djeluju prema pravilima sv. Augustina.[3]
Augustinci osobito štuju sv. Pavla Pustinjaka kao začetnika cenobitskih grupa i pustinjaštva, ali i sv. Vilima († 1157.). Red je imao 180 samostana u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj, Portugalu, Engleskoj i Češkoj.
Na području Republike Hrvatske bili su nazočni u samostanima na otoku Hvaru[4]: u Sućurju[5], Hvaru, u špilji iznad Sv. Nedilje i Jelsi, otoku Braču[6], u Dubici, Gariću, Križevcima, Sinju i Makarskoj, a imaju samostane i u Rijeci (1315.), Iloku (1438.) i Vaški (15. st.) i Senju (15. st.). U Ameriku su prvi augustinci dospjeli 1533. godine.[7]
U Hrvata se augustinci javljaju i u Bačkoj na području Subotičke biskupije. Postojale su opatije Derži (Drža, Derša), u okolici Bača [8]. Današnju grkokatoličku katedralu Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci.
Izvori[uredi]
- ↑ catholic-hierarchy.org. "Ordo Fratrum S. Augustini". http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dqosa.html Pristupljeno 5. travnja 2013
- ↑ Krpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2015., str. 17.
- ↑ Krpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2015., str. 17.
- ↑ Državni arhiv Lelja Dobronić: Augustinci na otoku Hvaru
- ↑ Augustinski samostan u Sućurju
- ↑ Collectio Felbar Augustin Lubin: Karta augustinskih samostana na otocima Hvaru i Braču, Congregatio Dalmatiae Ordinis Eremitarum Sancti Augustini, Augustin Lubin, poslije 1600.
- ↑ Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.
- ↑ Zvonik br. 134/2005. Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke
Vanjske poveznice[uredi]
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Nedovršeni članak Augustinski heremiti koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.