Petum u Bergi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština' u '{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština'
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Petum u Bergi'''-->{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
<!--'''Petum u Bergi'''-->{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Patum de Berga
|ime baštine = Patum de Berga
|slika = Salt_de_Plens.jpg
|slika = Salt_de_Plens.jpg

Inačica od 12. ožujak 2026. u 12:31

Patum de Berga
Datoteka:UNESCO logo.svg UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Patum de Berga
Datoteka:Flag of Spain.svg Španjolska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2010.
ID: 00156
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Patum de Berga (katalonski za „Tamburanje u Bergi”) ili jednostavno La Patum je popularni festival u katalonskom gradu Bergi čije podrijetlo se može pratiti do srednjovjekovnih fešti i parada koje prate proslavu Tijelova[1]. Patum u Bergi se sastoji od kazališne predstave i povorke raznih figura ulicama tog katalonskog grada sjeverno od Barcelone. Proslava se održava svake godine tijekom tjedna Tijelova, između kraja svibnja i kraja lipnja.

Datoteka:Patum1.jpg
Trg Plaça Sant Pere per Patum ispred balkona na kojemu su Consistori koji predsjedavaju patumom.
Datoteka:Ball de Nans Vells.jpg
Ples divovskih patuljaka (Ball de Nans Vells)
Datoteka:Ball de Gegants.jpg
Ples divova (Ball de Gegants)
Datoteka:Guita Patum Infantil (Berga, Catalunya).jpg
Dječja Guita (zmaj/mazga s vatrometom)

Izvanredna sjednica Općinskog vijeća, izgled Tabal-a (veliki i simbolični festivalski bubanj koji predsjeda svečanosti) i Quatre Fuets najavljuju svečanosti. Tijekom sljedećih dana odvijaju se brojne svečanosti od kojih su najvažnije povorke, ceremonijalni Patum, dječji Patum i puni Patum. Taba (tamburin), Cavallets (konjanici od papir-mašea), Maces (demoni koji mašu buzdovanima i bičevima), Guites (zmajevi-mazge), orao (L'Àliga), divovski patuljci (Els Gegants), Plens (vatreni demoni) i divovi odjeveni kao Saraceni (Els Turcs) paradiraju u slijedu koji nastavljaju akrobatski trikovi, vatromet i širenje glazbe među veselom publikom. Svi ovi likovi pridružuju se konačnom plesu, Tirabol-u.
Patum od Berge sačuvao je svoju mješavinu profanih i vjerskih obilježja kroz stoljeća (prvi je zabilježen 1454. god.), zbog čega je još 1983. god. proglašen za nematerijalnu baštinu Katalonije, te upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2008. godine[1].

Korijeni

Korijeni Petuma su u pretkršćanskim proslavama ljetne dugodnevnice. Poslije je tom običaju dano kršćansko obilježje i simbolika kao dio tijelovskih proslava. U Bergi najstariji sačuvani zapis o tijelovskoj procesiji datira iz 20. svibnja 1454. godine. Festival je evoluirao i u srednjem vijeku utjelovio je elemente pučkog i vjerskog kazališta , što je dovelo do jedinstvene mješavine divova, vragova, anđela i inih čudnih likova.

Petum je običaj koji je zanimljiv antropolozima i folkloristima.

Vidi

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Patum of Berga na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 11. kolovoza 2014.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Datoteka:Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Petum u Bergi

Mrežna sjedišta

v •  • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Petum_u_Bergi&oldid=671048"