Toggle search
Toggle menu
242 tis.
116
19
636,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

La Mare de Déu de la Salut: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m Zamjena teksta - '<!--'''L(.*)'''-->' u ''
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'
 
Redak 18: Redak 18:


=== Mrežna sjedišta ===
=== Mrežna sjedišta ===
*[http://www.spain.info/en_GB/vive/fiestas/valencia/fiestas_mare_deu_de_la_salut_algemesi.html Fiestas de la Mare de Déu de la Salut], Turespaña {{es}}
*[http://www.spain.info/en_GB/vive/fiestas/valencia/fiestas_mare_deu_de_la_salut_algemesi.html Fiestas de la Mare de Déu de la Salut], Turespaña {{špa oznaka}}
* [http://www.spainisculture.com/en/fiestas/valencia/fiestas_mare_deu_de_la_salut_algemesi.html La Mare de Déu de la Salut Festival] {{eng oznaka}}
* [http://www.spainisculture.com/en/fiestas/valencia/fiestas_mare_deu_de_la_salut_algemesi.html La Mare de Déu de la Salut Festival] {{eng oznaka}}


Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 23:27

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

La Mare de Déu de la Salut (španjolski za „Gospa od zdravlja”) je festival koji se slavi u gradu Algemesíju (Valencija) svake godine 7. i 8. rujna na blagdan „Gospe od zdravlja”, zaštitnice grada. Festival je prvi put zabilježen 1247. god. i u njegovim dramskim, glazbenim i plesnim točkama sudjeluje gotovo 1.400 sudionika. Sudjelovanje gradskih stanovnika je temelj kontinuiteta ove proslave, a svi kostimi, ukrasi i pribor su ručni rad, a plesovi i glazbeni uradci se prenosi s generacije na generaciju. Zbog toga je ovaj festival upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2011. god.[1].

Datoteka:Arquets d'Algemesí.jpg
Ples lukova (Ball d'Arquets ili Ball de Cercolets)

Festivalske točke se organiziraju u povijesnim četvrtima grada: Valencia, La Muntanya, Santa Barbara i La Capella. Procesije teku od bazilike Menor de San Jaime do Capella de la Troballa. Svečanosti započinju zvonjavom zvona bazilike nakon čega slijedi parada. Zbor Schola Cantorum i orkestar izvode Večernju u večernjim satima u bazilici, nakon čega slijedi zvonjava zvona i „procesija zaručnika”, koja uključuje Els Misteris (kratke, vjerske kazališne komade u izvedbi djece), a nastupaju i ljudski tornjevi (Muixeranga) s tradicionalnim glazbenom pratnjom i plesovima. Sljedećeg dana, divovske lutke koje predstavljaju kralja i kraljicu Aragona, Jakova I. i njegovu suprugu Jolandu Ugarsku, pridružuju se „jutarnjoj povorci”, dok završna, „središnja procesija”, ima prikaze biblijskih likova i apostolskih pjesmama[1].

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Festivity of ‘la Mare de Déu de la Salut’ of Algemesí na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 26. kolovoza 2014.

Vanjske poveznice

Mrežna sjedišta

v •  • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Pogreška pri izradbi sličice:
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=La_Mare_de_Déu_de_la_Salut&oldid=587556"