Industrijski kompleks Zollverein: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
m brisanje nepotrebnog teksta
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
Redak 1: Redak 1:
{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Industrijski kompleks Zollverein u [[Essen]]u
|ime mjesta = Industrijski kompleks Zollverein u [[Essen]]u
|slika = Zeche Zollverein abends.jpg
|slika = Zeche Zollverein abends.jpg

Inačica od 18. travanj 2025. u 02:32

Industrijski kompleks Zollverein u Essenu
Svjetska baština – UNESCO
Industrijski kompleks Zollverein u Essenu
Njemačka


Industrijski kompleks Zollverein na zemljovidu Njemačka
Industrijski kompleks Zollverein
Industrijski kompleks Zollverein
Lokacija Essena u Njemačkoj
Godina uvrštenja: 2001. (25. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii
Ugroženost: ne
Poveznica: 975 UNESCO

Industrijski kompleks Zollverein (njemački: Zeche und Kokerei Zollverein) je najpoznatija znamenitost grada Essena. Desetljećima se njegov rudnik ugljena (većinom iz 1932., a zatvoren 1986. god.) i koksara (zatvorena 1993. god.) ubrajali među najveće njihove vrste u Europi. Okno 12. (na slici desno), izgrađeno u Bauhaus stilu sa svojim karakterističnim vijugavim tornjem, koji je tijekom godina postao simbolom za cijelu pokrajinu Ruhr, smatra se arhitektonskim i tehničkim remek-djelom. Zbog toga se ovaj kompleks smatrao "najljepšim rudnikom na svijetu"[1]. Zollverein je fantastičan primjer evolucije razvoja i pada jedne industrije u razdoblju od 150 godina.[2]

Nakon što ga je 2001. god. UNESCO proglasio svjetskom kulturnom baštinom, kompleks koji je dugo ležao napušten te mu čak prijetilo urušavanje, počeo se obnavljati. Pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija i sam grad Essen osnovali su posebnu agenciju, te se nekoliko umjetničkih i dizajnerskih institucija smjestilo u prostorijama bivšeg rudnika ugljena, a planira se i obnova koksare. Obilazak kompleksa je besplatan, osim posebno vođenih obilazaka koje vode bivši rudari (Kumpels), a postoji i nekoliko turističkih atrakcija kao što je muzej Design Zentrum NRW, koji svake godine nudi prestižnu nagradu za dizajn (Red Dot Design Award); te muzej posvećen povijesti Ruhr (Ruhrmuseum), koji postoji još od 1904. god.

  • Industrijski kompleks Zollverein
    Industrijski kompleks Zollverein
  • Pogreška pri izradbi sličice:
    Zollverein 1949.
  • Pogreška pri izradbi sličice:
    Koksara čiji se vodeni kanal zimi pretvara u klizalište za posjetitelje
  • Toranj okna 12 s natpisom Zollverein
    Toranj okna 12 s natpisom Zollverein
  • Bivša zgrada bojlera u bauhaus stilu sa zidovima od crvenog čelika i stakla. Danas muzej arhitekture Red Dot
    Bivša zgrada bojlera u bauhaus stilu sa zidovima od crvenog čelika i stakla. Danas muzej arhitekture Red Dot

Bilješke

  1. ↑ Europski put industrijske baštine (Arhivirano 5. veljače 2012.) (eng.)
  2. ↑ Zollverein na UNESCOvim službenim stranicama

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Industrijski kompleks Zollverein
v •  • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Industrijski_kompleks_Zollverein&oldid=557446"