Garajonay: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'
m Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''
 
Redak 34: Redak 34:


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{Commons|Parque nacional de Garajonay}}
 
* [https://web.archive.org/web/20041228021313/http://www.rubens51.com/leyenda_gara_jonay.htm Legenda o Gari i Jonayu] {{špa oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20041228021313/http://www.rubens51.com/leyenda_gara_jonay.htm Legenda o Gari i Jonayu] {{špa oznaka}}


Posljednja izmjena od 10. ožujak 2026. u 05:37

Nacionalni park Garajonay
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Nacionalni park Garajonay
Datoteka:Flag of Spain.svg Španjolska
Godina uvrštenja: 1986. (10. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, ix
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/380 UNESCO
Datoteka:Garajonay3.JPG
Stijena Garajonay

Nacionalni park Garajonay (španjolski: Parque Nacional de Garajonay) je nacionalni park koji se nalazi u središtu i sjeveru otoka La Gomera, arhipelaga Kanari, Španjolska. Nazvan je po formaciji stijena Garajonay koja je ujedno i najviša točka otoka (1.484 m), a park uključuje i malenu visoravan na 790-1.400 metara nadmorske visine. Planina je dobila ime po legendi Guančija o nesretnim ljubavnicima Gara i Jonayu, kanarskim Romeu i Juliji.

Većinu krajolika čine velike stijene vulkanskog podrijetla koje su oblikovane kasnijom erozijom. Neke, poput Fortalenza (španj., "šuma") su domoroci Guanči smatrali svetima.

Park je najbolji primjer šume laurisilva, vlažnog suptropskog raslinja koje je u Tercijaru prekrivalo većinu Europe, a danas se osim na La Gomeri, može naći samo na otocima Madeira i Azorima. Zbog toga je Nacionalni park Garajonay 1986. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi. Park ima mnogo pješačkih staza za posjetitelje.

Bioraznolikost

Datoteka:Garajonay National Park SPOT 1202.jpg
Satelitska slika otoka na kojoj se zeleni šuma laurisilva koja prekriva cijeli park Garajonay

Park prekriva laurisilva koju čini Azorski lovor (španjolski: Laurus azorica, portugalski: Louro) i Kanarska laurela (španjolski: Laurus canariensis), ali i druge vrste šuma. Najveći primjerci suptropskog bilja se nalaze u dolini koja se naziva "Dolina laurisliva". Na jugu je šuma većinom mješavina vrsta koje obitavaju na suhim plažama i goletima.

Mnoge životinjske vrste su također endemi, kao što su: Gomeranski gušter (Gallotia gomerana) i Gomeranski tvor (Chalcides viridanus), drvenasta žaba (Hyla meridionalis), i dvije vrste golubova - Laurelski golub (Columba junoniae) i Bolleov golub (Columba bollii).

Izvori

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Garajonay&oldid=669722"