Kuća Batlló: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kuća Batlló'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Kuća Batlló'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Casa Batlló
|ime mjesta = Casa Batlló
|slika = CasaBatllo 0170.JPG
|slika = CasaBatllo 0170.JPG
Redak 30: Redak 30:


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Casa Batlló}}
 
*[http://www.casabatllo.cat Službene stranice La Casa Batlló]
*[http://www.casabatllo.cat Službene stranice La Casa Batlló]
*[http://miejsca.org/2007/casa-batllo-barcelona-antonio-gaudi/ Fotografije unutrašnjosti]
*[http://miejsca.org/2007/casa-batllo-barcelona-antonio-gaudi/ Fotografije unutrašnjosti]

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 02:43

Casa Batlló
Svjetska baština – UNESCO
Casa Batlló
Godina uvrštenja: 1984. (8. zasjedanje)
prošireno 2005.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/320 UNESCO

Kuća Batlló (katalonski: La Casa Batlló) je stambena zgrada u Barceloni, u ulici Passeig de Gràcia br. 43, i jedno je od ključnih djela Antonija Gaudíja.

Zgrada je građena od 1904. do 1906. godine u dijelu grada znanom kao "Jabuka nesklada" (katalonski: Manzana de la discordia) jer je prepuna primjera katalonske modernističke arhitekture (Art Nouveau). Kako "manzana" znači i "jabuka", ali i "stambena četvrt", radi se o igri riječi.

Kuću Batlló je, za obitelj Josepa Batlló i Casanovasa, lokalnog industrijalca, preuredio Gaudí u svom ekstremnom osobnom stilu. Gaudí je obnovio fasadu, interijer, ali i namještaj. Salvador Dalí je nazvao njegovu fasadu: "snažan i besmislen sjaj raznobojnog mozaika koji isijava iz neobičnih vodenih oblika". Kult zakrivljene linije i širenje oblika je najvažnije za simboliku vitalnosti koja se odlikuje na svakom detalju, od stupova do balkona. Fasada izgleda kao živi organizam koji vibrira.

Zapravo toranj s križnim cvijetom simbolično predstavlja svetog Jurja, zaštitnika Barcelone, koji ubija zmaja (simbol kraljevske Španjolske) prikazanog krljuštima krovnog crijepa, dok su balkoni oblikovani kao lubanje njegovih žrtava, a stupovi njihove kosti.

  • Casa Amatller i Casa Batlló
    Casa Amatller i Casa Batlló
  • Balkoni na fasadi
    Balkoni na fasadi
  • Krov kuće Batlló
    Krov kuće Batlló
  • Dimnjak izbliza
    Dimnjak izbliza
  • Stubište i svod iznutra
    Stubište i svod iznutra

Poveznice

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kuća_Batlló&oldid=557616"