Razlika između inačica stranice »14. studenoga u Domovinskom ratu«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--'''(.*?)'''--> +))
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''14. studenoga u Domovinskom ratu'''-->'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[14. studenoga]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].
'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[14. studenoga]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].


1990.<br>
1990.<br>

Trenutačna izmjena od 00:24, 28. studenoga 2021.

Domovinski rat po nadnevcima: 14. studenoga u Domovinskom ratu.

1990.
- Predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan primio predstavnike Helsinške federacije za ljudska prava Geralda Naglera i Christine von Khol, te ih obavijestio da Srbi u Hrvatskoj nisu ugroženi.

1991.
- Lord Carrington i general Kadijević postigli dogovor o primirju pod uvjetom da se deblokiraju kasarne JNA u Hrvatskoj.
- Sisak ponovno pod artiljerijskom vatrom. Ostaci rafinerije i benzinskih tankova ponovo gore.
- Do sada je u Hrvatskoj poginulo 29 djece, a 266 ih je ranjeno.
- Regionalne vlasti i predstavnici JNA se složili da će do 10. prosinca JNA napustiti Šibenik.
- Predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović zahtijeva od lorda Carringtona da pošalje mirovne snage UN-a u Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska se Vlada suglasila s uvjetima primirja potpisanog između generala Kadijevića i lorda Carringtona.

1992.
- Točno 755 zatočenika srpskog logora Manjača kod Banja Luke stiglo preko Save iz BiH u Hrvatsku. U Manjači još najmanje 2.800 logoraša.
- Alija Izetbegović ostaje na čelu Predsjedništva BiH sve dok traje ratno stanje, imperativna je odredba Ustava Republike BiH izjavio u Sarajevu glavni tajnik Skupštine BiH Avdo Čampara.
- Na Drugom općem saboru HDZ-a BiH u Mostaru u tajnom glasovanju izabran za predsjednika mr. Mate Boban.
- Politika etničkog čišćenja dio je osvajačke politike, ustvrdio pred Vijećom sigurnosti UN specijalni izvjestitelj Komisije UN za ljudska prava Tadeusz Mazowiecki.

1993.
- Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman iznio u Zagrebu ruskom izaslaniku V. Čurkinu stajalište Hrvatske: sankcije sa Srbije ne mogu biti skinute dok Srbija ne odustane od pomaganja srpskih pobunjenika u UNPA i dok ne prizna Republiku Hrvatsku u njezinim međunarodno priznatim granicama.
- S obzirom na sadašnje moguđnosti jugoslavenske mornarice i ono čim raspolaže u jedinoj luci Boki, osobno držim da zasad ona ne predstavlja silu koja bi nam mogla stvarati značajnije probleme na našem Jadranu, izjavio zapovjednik Hrvatske ratne mornarice admiral Sveto Letica u Splitu u povodu dvogodišnjice istjerivanja jugomornarice s hrvatskog dijela Jadrana.

1994.
- Srpsko topništvo napalo ponovno zaštićenu zonu Bihaća, potvrdili izvori UNPROFOR-a u Sarajevu. Promatrač, potpukovnik Tim Spitzer, izvijestio da su srbi preuzeli nadzor nad osamdeset posto teritorija što ga je bosanska vojska oslobodila u posljednjoj ofenzivi.

1995.
- Predstojnik Ureda Predsjednika Republike Hrvoje Šarinić sastao se u Zagrebu s izaslanstvom Zajednice prognanika i tom prigodom naglasio kako Sporazum o istočnoj Hrvatskoj treba tumačiti u okviru cjelokupnog procesa normalizacije odnosa između Republike Hrvatske, Srbije i tzv. "SRJ".
- Ruski vojnici u BiH nadzirat će posavski koridor, rekao ruski general Léontijev Švecov.
- Vijeće sigurnosti razmatrat će dvije opcije za provedbu sporazuma u Hrvatskoj - jedan je da primjena Sporazuma o istočnoj Hrvatskoj bude u sklopu primjene Bosansko-hercegovačkog sporazuma, odnosno da ga provodi NATO, a drugi, da se formiraju posebne međunarodne snage.

1996.
- Zastupnički dom Sabora RH ukinuo vojne sudove.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.