| |||||
| |||||
| općine/gradovi | Domaljevac-Šamac, Odžak, Orašje | ||||
| sjedište | Orašje | ||||
| osnovana | 12. lipnja 1996. | ||||
| vlast | |||||
| predsjednik vlade | Đuro Topić (HDZ BiH) | ||||
| predsjednik skupštine | Blaž Župarić (HDZ BiH) | ||||
| površina | |||||
| - ukupno | 324,6 km2 | ||||
| stanovništvo | |||||
| - ukupno (2013.) | 43 453 | ||||
| - gustoća | 133,9/km2 | ||||
| pripadnost | Federacija Bosne i Hercegovine | ||||
| vremenska zona | UTC +1 | ||||
Županija Posavska (službeno Posavski kanton) je druga od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se na sjeveru Bosne i Hercegovine uz rijeku Savu i sastoji se od dva teritorijalno odvojena džepa oko Odžaka i Orašja. Županijsko središte je grad Orašje.
Zemljopis
Administrativna podjela
Sjedište Županije nalazi se u Orašju.
Županija obuhvaća tri općine:
Značajan problem predstavlja i to što je županija teritorijalno rastavljena, tj. općina Odžak i dr. općine nisu teritorijalno povezane s ostatkom županije koji čine općine Orašje i Domaljevac-Šamac.
Županijska uprava
Orašje je županijsko središte u kojem je sjedište izvršne vlasti (Vlada Županije Posavske). U Domaljevcu je sjedište zakonodavne vlasti (Skupština Županije Posavske). U Odžaku je sjedište sudbene vlasti.
Skupštinu Županije Posavske na osnovi Općih izbora 2018. godine čini 21 zastupnik.[1]
| Stranka | Broj glasova |
% | Mandati |
|---|---|---|---|
| Koalicija (HDZ BiH, HSS BiH, HKDU BiH i HSP H-B)[2] | 9.025 | 50,96 | 11 |
| HDZ 1990 | 2.452 | 13,85 | 3 |
| SDA | 1.843 | 10,41 | 2 |
| Posavska stranka | 1.338 | 7,56 | 2 |
| PDA | 1.338 | 7,56 | 1 |
| SDP BIH | 869 | 4,91 | 1 |
| SBB BIH | 649 | 3,66 | 1 |
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine ukupno na području Županije Posavske živi 43.453 stanovnika.[3]
| Posavska županija | ||||||
| Hrvati | 33.600 ili 77,30% | |||||
| Bošnjaci | 8.252 ili 19,00% | |||||
| Srbi | 831 ili 1,90% | |||||
| ostali i nepoznato | 770 ili 1,80% | |||||
Povijest
Gospodarstvo
U prijeratnom razdoblju, posebno u posljednjih deset godina, Bosanska Posavina je bila jedna od najbogatijih područja u Bosni i Hercegovini. Značajna je poljoprivredno (Bosanska Posavina je najveća žitnica Bosne i Hercegovine), ekonomski (rafinerija nafte u Bosanskom Brodu i Modriči, tvornice namještaja, tekstila, obuće, metalne industrije, kemijske industrije i drugo), prirodnim riječnim bogatstvima, šumama, a Bosanska Posavina je poznata i po činjenici da je mnogo ljudi bilo na privremenom radu u inozemstvu. Područje je usmjereno Zapadu s uvjerljivim pokazateljima vrlo brzog uključivanja u europske civilizacijske, ekonomske i kulturne tokove.
Kultura
Na području Bosanske Posavine živjelo se i mnogo ranije, od pretpovijesti pa sve do danas, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari. Nakon godine 1718., kada je došlo do mira između Turaka i Austro-Ugarske, uglavnom su katoličke obitelje iz brdskih sela raseljene po ravnici, jer su se Turci sami naselili po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac su se doselili Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara. U današnje općine Derventa i Bosanski Brod je se naselio narod podrijetlom iz Hercegovine, i to godine 1735.-1782. i još jednom u manjem valu 1820. godine, jer 1697. godine je otprilike 20.000 katolika se iselilo s toga područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Bosanski Šamac i Brčko se narod doselio najviše iz Mostara, Posušja, Uskoplja, Bugojna, Livna, Duvna, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. S tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih selidba katolika na područje Posavine.
Znamenitosti
- Franjevački samostan Tolisa
- Župna crkva Imena Marijina Oštra Luka-Bok
- Župna crkva Svetog Josipa Gornja Dubica
- Župna crkva i zvonik Svete Ane Domaljevac
Izvori
- ↑ [ http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=3#/7/202/0/0/0 Zvanični rezultati Općih izbora u Federaciji BiH za kantonalne skupštine]
- ↑ Koalicijske liste
- ↑ [1]
