Ugljevik
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina BiH RS
Ugljevik je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Zemljopis
Općina Ugljevik smještena je na istočnom majevičkom pobrđu, u živopisnom krajoliku, tamo gdje ova čudesna i lijepa planina počinje spuštati svoje strane ka ravnoj Semberiji. Općina se nalazi na obodu nekadašnjeg Panonskog mora, o čemu govore brojni fosilizirani ostaci nekadašnje flore i faune. Središte Općine je grad Ugljevik.
Ugljevik je dobio ime po ugljenu koji se počeo kopati u njedrima pitome Majevice, prije oko stotinu godina. Općina Ugljevik se na istoku i sjeveru graniči s općinom Bijeljina, sa Loparama na zapadu i Zvornikom na jugu, te jednim dijelom na jugu s općinom Teočak.
Područje općine čini 21 naseljeno mjesto, i to: Atmačići, Janjari, Donja Krćina, Gornja Krćina, Glinje, Srednja Trnova, Gornja Trnova, Donja Trnova, Bogutovo Selo, Mukat-Stankovići, Sarije, Ravno Polje, Mezgraja, Maleševci, Korenita, Srednja Trnova, Stari Ugljevik, Ugljevik Selo, Ugljevička Obrijež, Zabrđe, Ugljevik i Tutnjevac.
Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: UgljevikPo posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ugljevik imala je 25.587 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja.
| Stanovništvo općine Ugljevik | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 14.468 (56,54%) | 14.066 (57,31%) | 14.816 (61,27%) | |||
| Muslimani | 10.241 (40,02%) | 9.403 (38,31%) | 8.859 (36,64%) | |||
| Hrvati | 56 (0,21%) | 17 (0,06%) | 53 (0,21%) | |||
| Jugoslaveni | 290 (1,13%) | 509 (2,07%) | 35 (0,14%) | |||
| ostali i nepoznato | 532 (2,07%) | 545 (2,22%) | 415 (1,71%) | |||
| ukupno | 25.587 | 24.540 | 24.178 | |||
Ugljevik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
| Ugljevik | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 2.426 (81,38%) | 2.210 (90,49%) | 2.256 (94,47%) | |||
| Muslimani | 348 (11,67%) | 66 (2,70%) | 86 (3,60%) | |||
| Hrvati | 39 (1,30%) | 3 (0,12%) | 15 (0,62%) | |||
| Jugoslaveni | 133 (4,46%) | 143 (5,85%) | 15 (0,62%) | |||
| ostali i nepoznato | 35 (1,17%) | 20 (0,81%) | 16 (0,67%) | |||
| ukupno | 2.981 | 2.442 | 2.388 | |||
Naseljena mjesta
Po stanju iz 1991.: Atmačići, Bilalići, Bogutovo Selo, Donja Krćina, Donja Trnova, Glinje, Gornja Krćina, Gornja Trnova, Janjari, Jasenje, Jasikovac, Korenita, Maleševci, Mezgraja, Mukat - Stankovići, Ravno Polje, Sarije, Sniježnica, Srednja Trnova, Stari Teočak, Stari Ugljevik, Teočak - Krstac, Tursunovo Brdo, Tutnjevac, Ugljevička Obrijež, Ugljevik, Ugljevik (selo) i Zabrđe.
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Ugljevik, sa gradom Ugljevikom ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH, ušla su naseljena mjesta: Bilalići, Jasikovac, Jasenje, Sniježnica, Stari Teočak i Teočak - Krstac, te dijelovi naseljenih mjesta: Gornja Krćina i Tursunovo Brdo. Od ovog područja formirana je općina Teočak.
U općini Ugljevik ostala su naselja: Atmačići, Bogutovo Selo, Donja Krćina, Donja Trnova, Glinje, Gornja Krćina (dio), Gornja Trnova, Janjari, Jasikovac (Teočak, BiH), Korenita, Maleševci, Mezgraja, Mukat-Stankovići, Ravno Polje, Sarije, Srednja Trnova, Stari Ugljevik, Tursunovo Brdo (dio), Tutnjevac, Ugljevička Obrijež, Ugljevik, Ugljevik (selo) i Zabrđe.
Uprava
Povijest
Centar ove općine i cijelog kraja bio je u selu Zabrđu, a 1941. godine prebačen je u rudarsko naselje Ugljevik. 1980. godine počinje gradnja sadašnjeg Ugljevika u dolini rječice Janje, između Zabrđa, sela Ugljevika i Bogutova Sela, zbog potreba širenja površinskog kopa rudnika i izgradnje termoelektrane. Tada je počelo kompletno preseljenje Starog Ugljevika na današnju lokaciju.
Gospodarstvo
- termoelektrana u Ugljeviku
Poznate osobe
- Bogić Bogićević, bosanskohercegovački političar
- Mitar Mirić
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
Kultura
Sport
Izvor
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
Vanjske poveznice
| |||||