| Obri | |
|---|---|
  Obri | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Konjic |
| Zemljopisne koordinate | 43°42′50″N 17°50′49″E / 43.714°N 17.847°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 53 |
Obri su naseljeno mjesto u općini Konjicu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Zemljopisni položaj
Nalaze se sjeverno od Jablaničkog jezera, podno planina Čvrsnice i Prenja i brda Gradca. Gradić Jablanica je osam kilometara dalje. Najjužnija župa su Vrhbosanske nadbiskupije. [2]
Povijest
Naselje Ostrožac formirano je 1891. oko uskotračne pruge.[3] Župa u Ostrošcu osnovana je 1919. godine, posvećena je sv. Petru i Pavlu, a nastala je odvajanjem ozemlja župe iz Podhuma. Poslije je naslovnik župe promijenjen u Srce Isusovo. Planiralo se podići crkvu i radovi su krenuli. No crkva nikad nije dovršena do kraja, nego je potopljena pri gradnji hidroelektrane.[2] Gradnjom HE Jablanica 1953. potopljena je župa Ostrožac, pa je župa Presvetog Srca Isusova prenesena u Obre. Župa je pripala Ramskom dekanatu u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. [3] U Obrima je župna crkva sagrađena 1955. godine.[3] No, novonastalo akumulacijsko jezero odvojilo je vjernike iz naselja Kostajnice i okolnih sela od župne crkve u Obrima. Stoga je u Kostajnici uspostavljena filijala.[2]
Župa Obri je prije rata imala oko 2 000 vjernika.[3] U Obrima je uz crkvu bila i kapelica sv. Ivana Krstitelja Pod brijestom koja je kod župljana stekla reputaciju zavjetnog mjesta, toliko snažnu da je bilo ispred zaštitnika župa Srca Isusova. Prema predaji je tu svećenikov grob oko kojeg je puk obilazio, molio i dolazio na zavjete. Kapelica je bila podignuta pod velikim starim brijestom koji je pao. Župna crkva nalazi se udaljena od cesta te je jako teško doći do nje. [2]
Obarska župa je osobito za velikobošnjačke agresije. Tada su uništeni crkva i župni stan, vjernici su protjerani.[2] Mnogi su Obričani otišli u Hercegovinu, Austriju a i u prekooceanske zemlje. U privatizaciji pogona tvrtke Zakovice gdje se proizvodilo čavle, poduzeće je opustošeno. [2]
Cijeli kraj gdje su Obri imao je prije rata 12.000 stanovnika, a 2015. je bilo samo 2000. Hrvati su najviše iselili, gotovo u potpunosti, zbog velikobošnjačke agresije i pritisaka koji su uslijedili poslije, dok su Muslimani Bošnjaci iselili poslije zbog vrlo loše ekonomske situacije[2] zbog ekonomske neodrživosti čemu je pridonio veliki gubitak hrvatskog stanovništva.
Danas u župi Obrima žive 22 osobe.[3] Premda je župa spala na mali broj vjernika, dio kojih je iselio u inozemstvo gdje se i ukopavaju, obarsku se crkvu održava zbog snažnog iseljeništva, od kojih se ističe bečka Udruga Klišana.[2]
Klima
Selo je podno Čvrsnice i Prenja koji su međom sredozemne i kontinentalne klime.[2]
Stanovništvo
1991.
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[4]:
ukupno: 286
- Hrvati - 259
- Muslimani - 24
- Srbi - 2
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1
2013.
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 53
- Bošnjaci - 51
- Hrvati - 1
- Srbi - 1
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 7. kolovoza 2019.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 U Obrima još dobrih ljudi ima... . Novinarstvo!!! 1. srpnja 2015. Pristupljeno 21. lipnja 2025.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Katolički tjednik Kostajnica u konjičkom Klisu živi uz obnovljenu crkvu 15. travnja 2019. (pristupljeno 6. veljače 2020.)
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.