| Kostajnica | |
|---|---|
  Kostajnica | |
| Regija BiH | Hercegovina |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Konjic |
| Zemljopisne koordinate | 43°42′58″N 17°48′32″E / 43.716°N 17.809°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 39 |
Crkva Uznesenja BDM, Kostajnica u Klisu 2018.
| |
Kostajnica je naseljeno mjesto u općini Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Zemljopis
Nalazi se u dolini Neretvice na krajnjem sjeveru Hercegovine te je nastanjena hrvatskim stanovništvom. Politički pripada Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a crkveno Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Smještena je ispod Bokševice na obali Jablaničkog jezera. Kroz Kostajnicu teče Blučica rijeka koja se u Kostajnici ulijeva u Jablaničko jezero. Kraj oko Kostajnice je šumovit. Klima je blaga i ugodna, čemu pridonosi planina Bokševica, koja štiti od prodora hladnih vjetrova i pruža vodu. Zbog toga stanovnici su mogli živjeti od poljoprivredne proizvodnje, a ovdje uspijeva i smokva. Za visoka vodostaja Jablaničko jezero doseže nekropolu stećaka.[2] Kostajnica se nalazi u predjelu zvanom Klis.[2][3]
Povijest
Osmansko razdoblje
U Kostajnici se nalaze ostaci velikog srednjovjekovnog grada Bokševca (lokalitet gradina) sa zidinama i ostacima temelja rimokatoličke crkve. Grad je bio kršćanska utvrda u vrijeme hercega Stjepana. Bokševac je bio u srednjem vijeku glavna tvrđava u župi Neretvi koju su Osmanlije zauzeli 1463. godine i porušili. Pretpostavlja se, da je kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, boravila u gradu Bokševcu, na putovanju iz Fojnice za Ston, Dubrovnik i Rim, prilikom bijega pred Turcima.
U blizini je današnjeg groblja je nekropola stećaka. U Bokševici su progonjeni kršćani tražili zaštitu u vrijeme turske okupacije. U velikoj pećini na lokalitetu Potočilo, kod potoka Piješćaka se tijekom turske okupacije skupljao vjerni puk na misu, a fratri su stizali iz Kreševa i Fojnice.
Razdoblje SFRJ
Danas je u pećini Gospin kip koji je izradio Josip Buzuk Joči i postavio u ovoj pećini kao znak zahvale. Kostajnica je filijala župe Obre. Stvaranjem Jablaničkog jezera prekinula se komunikacija sa župnim središtem, pa su 1962. godine vjernici u Kostajnici i okolnih sela izgradili područnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije. U Kostajnici je, prije rata obitavalo više od 500 stanovnika. Glavna gospodarska djelatnost bila je poljoprivreda i mnogi su živjeli u mnogim terenskim građevinskim poduzećima, u rudniku u Parsovićima i u tvornici zakovica u Buturović Polju. Prije rata u župnoj filijali Kostajnica bilo je 428 vjernika.
Rat u BiH
Tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba, Kostajnica je devastirana i potpuno opljačkana[nedostaje izvor], dok je u Obrima uništena. Većina katolika s ovih područja protjerana je. Bokševica je opet pružila zaštitu progonjenim kršćanima.[2] Sigurnost su potom potražili dalje u drugim dijelovima BiH, poglavito u okolici Mostara, u Hrvatskoj i diljem svijeta.[3]
Nakon rata
Crkva u Kostajnici obnovljena je u vrijeme župnika don Ante Ledića uz potporu talijanskog Caritasa, Vlade Republike Hrvatske i vjernog puka Kostajnice. Pomoćni biskup vrhbosanski Pero Sudar blagoslovio je obnovljenu crkvu 10. listopada 1999. godine. Izvršeni radovi nisu bili adekvatni i dovoljni, pa su vjernici izvršili obnovu unutrašnjosti i vanjske zidove te dijelove krova koji su prokišnjavali i zvonik u potpunosti.[2] Mještani se vraćaju u Kostajnicu, a nije ih obeshrabrio ni zločinački čin ubojstva obitelji Anđelić.[2]
Interes za povratak u Kostajnicu je velik i ne prestaje, imovina se ne prodaje, vlasnicu kuće obnavljaju svojim novcem, dok općina i županija pomažu infrastrukturu. Vjernici se najviše okupljaju na Veliku Gospu. Za godišnje odmore intenzivnije dolaze i često su cijeli godišnji odmor u Kostajnici. Kod Kostajnice je katoličko groblje s kapelom.[2] Kapelu je sagradio vjernik puk Kostajnice, a kip je darovao župnik don Josip Majić 2018. godine.[3] Hrvati se susreću s problemom nedopuštenog prisvajanja svojih zemljišta na atraktivnim lokacijama za vikendice uz obalu Jablaničkog jezera, od strane Bošnjaka.[4] Godine 2018., u Kostajnici je živjelo tek 14 osoba.[3]
Stanovništvo
1991.
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]: ukupno: 428
- Hrvati - 427
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1
2013.
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 39
- Hrvati - 33
- Bošnjaci - 6
Poznate osobe
U župi Obri u Kostajnici je osam godina djelovao poznati katolički svećenik, dizač utega, humanitarac i glazbenik don Anto Ledić.[6]
Galerija
-
Kostajnica podno Bokševice
-
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
-
Kapija crkve Uznesenja Marijina
-
Kostajnica, Jablaničko jezero, groblje i crkva Uznesenja Marijina.
-
Kostajnica u Klisu, s Bokševicom u pozadini
-
Krpice snijega u Kostajnici, Klis
-
Pogled s Bokševice na Kostajnicu i Jablaničko jezero.
-
Kostajnica u Klisu, križ na groblju.
-
Kostajnica, Klis, s Bokševicom u pozadini
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. kolovoza 2019.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Katolički tjednik Kostajnica u konjičkom Klisu živi uz obnovljenu crkvu 15. travnja 2019. (pristupljeno 6. veljače 2020.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 KTA VELIKA GOSPA U KOSTAJNICI OKUPILA RASELJENE VJERNIKE Kostajnica, 17. kolovoz 2018. (pristupljeno 6. veljače 2020.)
- ↑ Večernji list Ivan Kaleb: U Kostajnici Bošnjaci Hrvatima otimaju i prisvajaju zemlju' 10. rujna 2011. (pristupljeno 8. veljače 2020.)
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Don Anto Ledić Bez zajedničkih susreta i iskreno pruženih ruku u BiH nema prosperiteta, nema života. Interview.ba. 5. kolovoza 2022. Pristupljeno 9. listopada 2023.
Vanjske poveznice
- Ramski vjesnik Foto/video: Kostajnica u konjičkom Klisu: Mjesto koje živi uz obnovljenu crkvu 15. travnja 2019.
- Hercegovina.info Nikolina Turić: Velika Gospa u Kostajnici 15. kolovoza 2019.
- Satelitska snimka