Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zapadna Hercegovina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Zapadna Hercegovina je manja regija na jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Regija se proteže od krajnjeg juga Federacije BiH, Jablaničkog jezera na istoku, hrvatske granice na zapadu, te Ljubušom i prijevojem Malovan na sjeveru.

Gradovi

Najveći grad zapadne Hercegovine, kao i cijele Hercegovine je Mostar. Ostali gradovi koji pripadaju zapadnoj Hercegovini su: Posušje, Grude, Široki Brijeg, Čitluk, Ljubuški i Tomislavgrad.

Klima i reljef

Klima je kontinentalna te u nekim dijelovima mediteranska. Ljeta su vruća sa veoma malo padalina, dok su zime obilježene padalinama. Reljef je kao i u ostatku Hercegovine i u Dalmaciji kamenit i krševit, sa krškim poljima i dosta planina.

Zbog pogodne klime u južnijim dijelovima zapadne Hercegovine uzgajaju se naranče, mandarine, grožđe te razno drugo povrće, posebno u dolini rijeke Neretve.

Znanstvenici smatraju da je krš nastao zbog utjecaja jakih vjetrova koji su u ovoj kraju česti, te da su oni kroz dugo vremensko razdoblje odnosili površinski sloj. Podzemni slojevi sa dosta špilja i podvodnih rijeka su privlačni za speologe i ljubitelje prirode.

Stanovništvo

Zapadna Hercegovina je jedini dio BiH, u kojem su Hrvati velika većina. Od ostalih naroda najzastupljeniji su Bošnjaci. Zapadna Hercegovina, kao i mnoge druge regije u BiH i Hrvatskoj su suočene sa velikim iseljavanjem naroda. To je prvenstveno bio problem u sedamdesetim i osamdesetim godinama, kada su mnogi "trbuhom za kruhom" otišli u strane zemlje. No problem je nažalost i danas prisutan. Mnogi ljudi zbog loše ekonomske situacije i dalje napuštaju svoj rodni kraj. Teško je procijeniti, koliko točno stanovnika živi u zapadnoj Hercegovini, jer se zadnji popis stanovništva obavio 1991. Od tada su se broj stanovnika i demografska slika znatno promijenili.

Gospodarstvo

Zapadna Hercegovina je nerazvijena i prilično siromašna regija. Narod je suočen sa velikom nezaposlenosti. Razvojem turizma u Dalmaciji otvara se prilika ljudima sa ovih prostora, da se zaposle u turističkom sektoru ili kao građevinski radnici. Zbog blizine zapadne Hercegovine i Dalmacije, te zbog duge povezanosti ove dvije regije mnogi radnici su prihvatili tu priliku. Veliki poslodavac je i tvornica aluminija u Mostaru, no tu su još nekoliko manjih tvornica u ostalim gradovima.

Turizam

Zbog nerazvijenosti ovog kraja, turizam u zapadnoj Hercegovini nikad nije bio razvijen niti je ikad bio važan čimbenik u gospodarstvu. No 24. lipnja 1981. u malom zapadno- hercegovačkom mjestu Međugorju došlo je do navodnih ukazanja Blažene Djevice Marije, što je potaklo mnoge ljude iz najudaljenijih krajeva našeg planeta da dođu u Međugorje. S tim je se naravano pošao razvijati i turizam, pa danas Međugorje posjeti oko milijun hodočasnika godišnje.

No osim Međugorja, tu su još i dva turistička mjesta, odnosno dva parka prirode, Blidinje i Hutovo blato, koje osim ljetnih ponuda (obilaženje prirode, plivanje, jahanje, biciklizam, itd) nude i zimske ponude, tj. skijanje (poglavito u blizini Blidinja na brdu Vran).

Zanimljivosti

Većinski hrvatski narod u Zapadnoj Hercegovini jezično je, kulturno-povijesno i civilizacijski sastavnim dijelom cjeline hrvatskoga naroda. Humačka ploča iz 11.stoljeća je prvorazredni hrvatski zapadnohercegovački kulturni spomenik. U tom kulturološkom kontekstu nastala je i znamenita Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku od 28. siječnja 1971., koju je supotpisala nekolicina hrvatskih književnika rođenjem iz Zapadne Hercegovine. Početkom 1970-tih mnogi ljudi iz ovog kraja su odlazili u Njemačku na privremeni rad iz ekonomskih razloga. Manji dio se selio u Zagreb i Dalmaciju.

O "popularnosti" iseljavanja u Njemačku i Zagreb su pisane svojedobno su se pričale anegdote i vicevi. Tako se o Zagrebu govorilo kao o gradu s najvećim brojem Hercegovaca. Po toj anegdoti se muškoj novorođenčadi u Hercegovini stavljala karta Zagreba. Vratiti se iz Njemačke u Hercegovinu sa Mercedesom je bila stvar prestiža.