5. veljače u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 5. veljače u Domovinskom ratu.

1990.
- U sekretarijatu za pravosuđe i upravu SR Hrvatske registrirane sve političke stranke koje su podnijele zahtjev - SKH, SSRNH, HSLS, SDSH, HKDS, Radikalna stranka za sjedinjene evropske države, HDS I HDZ - čime je učinjen prvi konkretni korak legalizaciji višestranačja u Hrvatskoj.

1991.
- Hrvatski narod nikome ne prijeti, nikoga ne ugrožava, njegovo vodstvo ne vodi nikakvu agresivnu fašistoidnu, ustašoidnu i nikakvu protusrpsku politiku, kako mu se danas imputira iz dogmatsko komunističkih i hegemonističko-unitarističkih redova, naglasio hrvatski predsjednik dr. Tuđman u odgovoru na pismo dr. Borislava Jovića.

1992.
- U 18 logora u Srbiji i 20 u Hrvatskoj koji se nalaze na okupiranim područjima zatočeno 4 500 Hrvata.
- Snažna eksplozija oštetila bosansku stranu mosta na Savi između Slavonskog i Bosanskog Šamca, već mjesecima jedine cestovne i željezničke veze između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
- Peticija žena Vukovara predana lordu Carringtonu, predsjedniku mirovne konferencije o Jugoslaviji, u zagrebačkom hotelu "Esplanade".
- U okupiranom Cavtatu kretanje stanovnika ograničeno na strogi gradski dio. Crnogorski rezervisti razorili i opljačkali sela Konavala. Zaposleni s aerodroma Tivat u Crnoj Gori opljačkali dubrovački aerodrom Ćilipi.
- Na prostoru bivše Jugoslavije još se nisu stekli svi uvjeti za akciju mirovnih snaga UN, sažetak je najnovijeg izvještaja glavnog tajnika UN Boutrosa Ghalija.
- U Lipiku počelo mučno otkopavanje lešina čistokrvnih lipicanaca iz lipičke ergele, koje su četnici pobili u listopadu prošle godine.

1993.
- Branu Peruču spasio engleski časnik, koji je prije eksplozije 30 tona eksploziva podigao preljevni kanal, rečeno na konferenciji za novinstvo u Hrvatskoj elektroprivredi u Zagrebu.
- Pri podjeli nasljeđa bivše Jugoslavije Hrvatska zastupa stav da predmet sukcesije može biti samo onaj dio infrastrukture koji je građen zajednički nakon donošenja Ustava 1974. godine, jer je tada infrastruktura podijeljena po republikama, ističe za "Večernji list" koordinator hrvatskog projekta sukcesije Božo Marendić.
- Armija BiH ponovno napala Busovaču i Gornji Vakuf.

1994.
- Dosad najveće krvoproliće civila u Sarajevu: na glavnoj gradskoj tržnici Markale od granate, za koju se vjeruje da su je ispalili Srbi, poginulo 66 a ranjeno 197 Sarajlija.
- Hrvatska je spremna i zahtijeva međunarodni nadzor o stvarnom stanju i istinitosti navoda o navodnoj prisutnosti Hrvatske vojske u BiH, stoji u priopćenju sa sjednice Predsjedničkog vijeća obrane i nacionalne sigurnosti u Zagrebu.
- Njemački vojni ataše pukovnik Peer Schvan, u iznenadnom posjetu šibensko-zadarskom zaleđu, uvjerio se da je Sedma gardijska brigada HV na tlu Hrvatske a ne u BiH, kako to muslimanska strana izvješćuje Ujendinjene narode.

1995.
- U Münchenu, u sklopu 32. konferencije o sigurnosti, razgovarali ministri obrane Hrvatske i SAD, Gojko Šušak i William J. Perry, a Šušak razgovarao i s članovima američkog izaslanstva koje je vodio predsjedatelj Konferencije o Federaciji BiH Richard Holbrook.
- München bio i domaćin Konferencije o Federaciji Hrvata i Muslimana u BiH, hrvatsku delegaciju predvodio dr. Mate Granić, a bosansku premijer Haris Silajdžić i predsjednik Federacije BiH Krešimir Zubak.
- Kontaktna skupina za BiH u Münchenu postavila zahtjev Beogradu da prizna Hrvatsku i BiH u njihovim međunarodno priznatim granicama.

1996.
- Utemeljena hrvatska općina Usora.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.
v • r • u
Domovinski rat po nadnevcima
Siječanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Veljača
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29.
Ožujak
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Travanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Svibanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Lipanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Srpanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Kolovoz
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Rujan
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Listopad
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Studenoga
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Prosinca
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=5._veljače_u_Domovinskom_ratu&oldid=399619"