16. veljače u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Domovinski rat po nadnevcima: 16. veljače u Domovinskom ratu.

1992.
- Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i v.d. saveznog ministra obrane i načelniku generalštaba generalu Blagoju Adžiću pismo u kojem traži da se objasne pogubljenja zarobljenih Hrvata u Baču (Vojvodina) i traži da se odmah prekinu pogubljenja zatvorenika a ubojice kazne.
- Više od dvije trećine prognanika i izbjeglica (68,7 posto) iz okupiranih područja Hrvatske, prema anketi Instituta za primijenjena društvena istraživanja u Zagreb, drži da će im uskoro biti omogućen povratak kućama.
- Hrvatski obavještajni izvori govore o novoj terorističkoj taktici kojom Srbija nastavlja rat protiv Hrvatske ubacivanjem vojnih diverzanata s lažnim dokumentima i hrvatskim odorama, a veza su im "lojalni Srbi" koji im pripremaju podatke za akcije.
- Hrvatska želi mirnim putem ostvariti suverenitet na čitavom svom teritoriju. To ne znači da u ratu ne možemo pobijediti, ali nismo spremni izgubiti tisuće ljudi i uništiti zemlju, izjavio za New York Times ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Zvonimir Šeparović.

1993.
- Iz dijelova BiH koji su pod srpskom okupacijom stižu srpski "dobrovoljci" u Knin, rekli novinarima u Zagrebu europski promatrači.
- Ako će se Vanceov plan doista provoditi i ako iza njega budu međunarodna jamstva, Hrvatska je spremna ići na produljenje mandata na šest mjeseci, rekao u intervjuu BBC-u hrvatski veleposlanik u UN Mario Nobilo.
- Nov način velikosrpskog terora u BiH, nakon etničkog čišćenja Srbi primjenjuju novo borbeno sredstvo - glad, tvrdi u izvješću Liječničke komisije UN objavljenom u Beču.

1994.
- Za 'Ultimatum zračnim udarima' na Srbe oko Sarajeva, UNPROFOR smatra da je dovoljno nadzirati topništvo, dok NATO insistira da se sve teško naoružanje odmakne od Sarajeva 20 kilometara.
- Predsjednik Tuđman uputio pismo Kentu Sehineru, predsjedniku najveće židovske organizacije na svijetu Bnai Brithu, u kojem poručuje da je odlučio izostaviti sporne dijelove iz svoje knjige "Bespuća povijesne zbiljnosti" koji su izazvali negativne reakcije nekih članova Međunarodne židovske zajednice, a koja bi uskoro trebala izići na engleskom jeziku.
- Na Novigrad palo nekoliko granata sa srpskih položaja u zadarskom zaleđu.
- Počinitelj masakra na sarajevskoj tržnici Markale nepoznat, jer, po riječima predstavnika UNPROFOR-a pukovnika Michaela Gautiera na konferenciji za novinare u Zagrebu, "nemoguće je utvrditi s koje je strane mina ispaljena".

1995.
- Predsjednik Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima prognanicu iz Vukovara Katu Šoljić, majku četvorice poginulih hrvatskih branitelja, izrazivši nadu kako će se prognanici mirnim putom vratiti u svoje domove, a Vukovar i cijela Hrvatska bit će oslobođeni.
- Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ocijenio da je plan Z-4 udar na suverenitet Hrvatske.
- Pobunjeni okučanski Srbi najavili da će naplaćivati cestarinu na autocesti od Novske do Dragalića.
- Prestajanjem postojanja Republike BiH prestat će postojati i Hrvatska Republika Herceg-Bosna, ali ostat će Bosna i Hercegovina kao federacija i u njoj Herceg-Bosna kao institucija hrvatskog naroda u BiH, izjavio u intervjuu za "Večernji list" Mile Akmadžić, dopredsjednik Vlade HR Herceg-Bosne i predsjednik hrvatske komisije za pregovore s bošnjačkom i srpskom stranom u BiH.
- Alija Izetbegović istaknuo u sarajevskom "Oslobodenju" da bošnjačka strana gleda na Federaciju BiH kao na jednu etapu na putu reintegracije BiH u međunarodno priznatim granicama.
- Washington formulirao dva dodatna uvjeta Miloševiću: uz diplomatsko priznanje bivših jugoslavenskih republika, mora dopustiti i radarsku kontrolu granice na Drini i ne smije se umiješati u rat u Hrvatskoj, ako bi do njega došlo.
- Hrvatsko stajalište o Prevlaci je jasno: Prevlaka i rt Oštro dio su nedjeljivog hrvatskog teritorija, ono što treba raspraviti je granična crta na moru, izjavio za "Vjesnik" prof. dr. Hrvoje Kačić, predsjednik državne Komisije za granice.

1996.
- Glavni tajnik UN-a Boutros Ghali ocijenio da se stanje ljudskih prava na lani oslobođenim hrvatskim područjima poboljšalo, te da je povreda ljudskih prava manje.

Izvori[uredi]

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
{{#invoke:OTRS dopusnica|main|url1=http://www.hic.hr/%7Curl2=Hrvatskog informativnog centra|naslov=HIC}}
{{#invoke:Namespace detect|main|wikipedia=|other=}}