Garajonay – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Nacionalni park Garajonay (španjolski: Parque Nacional de Garajonay) je nacionalni park koji se nalazi u središtu i sjeveru otoka La Gomera, arhipelaga Kanari, Španjolska. Nazvan je po formaciji stijena Garajonay koja je ujedno i najviša točka otoka (1.484 m), a park uključuje i malenu visoravan na 790-1.400 metara nadmorske visine. Planina je dobila ime po legendi Guančija o nesretnim ljubavnicima Gara i Jonayu, kanarskim Romeu i Juliji.

Većinu krajolika čine velike stijene vulkanskog podrijetla koje su oblikovane kasnijom erozijom. Neke, poput Fortalenza (španj., "šuma") su domoroci Guanči smatrali svetima.

Park je najbolji primjer šume laurisilva, vlažnog suptropskog raslinja koje je u Tercijaru prekrivalo većinu Europe, a danas se osim na La Gomeri, može naći samo na otocima Madeira i Azorima. Zbog toga je Nacionalni park Garajonay 1986. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi. Park ima mnogo pješačkih staza za posjetitelje.

Bioraznolikost

Park prekriva laurisilva koju čini Azorski lovor (španjolski: Laurus azorica, portugalski: Louro) i Kanarska laurela (španjolski: Laurus canariensis), ali i druge vrste šuma. Najveći primjerci suptropskog bilja se nalaze u dolini koja se naziva "Dolina laurisliva". Na jugu je šuma većinom mješavina vrsta koje obitavaju na suhim plažama i goletima.

Mnoge životinjske vrste su također endemi, kao što su: Gomeranski gušter (Gallotia gomerana) i Gomeranski tvor (Chalcides viridanus), drvenasta žaba (Hyla meridionalis), i dvije vrste golubova - Laurelski golub (Columba junoniae) i Bolleov golub (Columba bollii).

Roque Agando
Laurisilva u parku
Svetište Guančija u dnu planine
Drvene skulpture Gara i Jonaye po kojima je planina dobila ime
Endemski Laurelski golub

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Garajonay.

Legenda o Gari i Jonayu (šp.)

v • r • u Svjetska baština u Španjolskoj

	Kulturna baština (42)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) · Biskajski most (2006.) · Katedrala u Burgosu (1984.) · Stari grad Cáceres (1986.) · Povijesno središte Cordobe (1984.) · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) · El Escorial (1984.) · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) · Djela Antonia Gaudija (1984.) · Herkulov toranj (2009.) · Las Médulas (1997.) · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) · Rimske zidine Luga (2000.) · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) · Arheološki kompleks Mérida (1993.) · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) · Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) · Samostan Poblet (1991.) · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) · Stari grad Salamanca (1988.) · San Cristóbal de La Laguna (1999.) · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) · Stari grad Santiago de Compostela (1985.) · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) · Stari grad Toledo (1986.) · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)

	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) · Doñana (1994.) · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)

	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) · Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) · Flamenko (2010.) · Katalonski ljudski tornjevi (2010.) · Festival Falles u Valenciji (2016.) · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) · Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) · Festival Petum u Bergi (2008.) · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.) · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) · Sibilina pjesma na Majorci (2010.) · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) · Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1] ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]