Domovinski rat po nadnevcima: 14. kolovoza u Domovinskom ratu.
1990.
- Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u Zagrebu razgovarao s novinarima javnih glasila, te upozorio da se Hrvatska suočava s dobro organiziranom urotom, kojoj je u pozadini velikosrpska koncepcija.
- Jučerašnji odlazak kninske delegacije Srba, koja sebe proglašava predstavnikom sviju Srba u Hrvatskoj, u Beograd (saveznom državnom predsjedniku Srbinu Borisavu Joviću) nastavak je one politike iz prošlosti koja je pokroviteljstvo za Srbe tražila u Beču, Budimpešti ili Beogradu, piše "Večernji list".
1991.
- U noćnom napadu na Vukovar, snage JNA ispalile 130 minobacačkih granata iz svojih uporišta u Borovu Selu i brodova JRM na Dunavu. Ranjena četvorica hrvatskih gardista i trojica civila, među njima i nekoliko Srba.
- Pronađeno pet žrtava masakra u Lovincu. Pobunjeni hrvatski Srbi su masakar počinili 5. kolovoza.
- Pobunjeni hrvatski Srbi i jedinice JNA okupirali predajnik drugog programa Hrvatske televizije u Kninu i počeli prenositi program beogradske televizije.
1992.
- Zarobljeni vukovarski borci, njih 726, zamijenjeno kod Nemetina za 250 od 406 Srba, jer je 156 građana srpske nacionalnosti odbilo prelazak na srpsku stranu.
- Američki predsjednik George Bush pozdravio Rezoluciju 770, kojom se odobrava primjena svih potrebnih sredstava kako bi se dopremila humanitarna pomoć u BiH.
- Europska komisija u Bruxellesu s velikim zadovoljstvom primila usvajanje Rezolucije 770.
- Grčka se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u BiH.
- Rusija blokirala prihvaćanje rezolucije o krizi na prostoru bivše Jugoslavije.
- Američki nosač aviona "Saratoga" vratio se u Jadran.
- NATO podržava Rezoluciju 770 UN.
- Britanski vojni stručnjaci razrađuju plan vojne intervencije u BiH - prvi stiže turski bataljun.
1993.
- U Mostaru traju pješačke borbe, a muslimanske snage žestoko napadaju i u dolini Neretve.
- Srpske postrojbe gotovo završile povlačenje s Igmana i Bjelašnice, izjavio general vojske bosanskih Srba Milan Gvero novinarima na Palama.
- Mi ništa drugo ne tražimo nego zaustavljanje rata i uređenje Bosne i Hercegovine po mjeri svih triju naroda, i Hrvata i Srba i Muslimana - pišu Svetom Ocu papi Ivanu Pavlu II. politički predstavnici bosanskih Hrvata Dario Kordić i Ignac Koštroman.
1994.
- Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Pavle preuzeo ulogu posrednika između Miloševićeva i Karadžićeva režima, a pravoslavni episkopi u BiH vjeruju da će on uspjeti "pomiriti zavađenu braću u Beogradu i na Palama" jer ona šteti "srpskoj stvari", javlja IKA iz Beograda.
1995.
- Novi američki plan za Bosnu je sad odlučno podržao samo službeni Bonn. Predviđa se susret na vrhu (5 + 3), što znači sastanak šefova država ili vlada članica kontaktne skupine s predsjednicima Hrvatske, Srbije i BiH. Glavna tema bila bi novi mirovni plan i podjela 51:49 u korist hrvatsko-bošnjačke federacije.
- U Banjoj Luci potpisan Dogovor o nesmetanom odlasku civilnog stanovništva s područja Republike Srpske. U ime Srpske potpisnik je potpredsjednik RS Nikola Koljević, a u ime Međunarodnog komiteta crvenog križa (MKCK), odnosno njegovog predsjednika Cornelia Samaruge, njegova zastupnica Lucie Stenthal. Predstavlja protjerivanje Hrvata sa šireg banjolučkog područja.[1]
1996.
- Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali, nakon završenih razgovora u Ženevi, zajedničku izjavu, kojom potvrđuju da podržavaju punu provedbu Washingtonskih i Daytonskih sporazuma, te održavanje izbora u BiH na vrijeme. Dogovoreno raspuštanje institucija Herceg-Bosne.
- Za Gradonačelnika Mostara vijećnici Gradskog vijeća Mostara na svojoj prvoj sjednici izabrali Ivana Prskala iz HDZ-a, a za zamjenika gradonačelnika Safeta Oručevića, kandidata Združene liste za BiH.
Izvori
- Hrvatski informativni centar Hrvatski spomenar: 11. kolovoza - 20. kolovoza
- ↑ (): 15. kolovoza 1995. Banja Luka – pogrom Hrvata s vjekovnih ognjišta od strane velikosrba Priznajem.hr. 15. kolovoza 2019. Pristupljeno 8. rujna 2020.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
|