Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

30. kolovoza u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 397912 od 13. prosinac 2021. u 08:22 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Domovinski rat po nadnevcima: 30. kolovoza u Domovinskom ratu.

1990.
- Ustavni sud Hrvatske poništio odluke skupština općina Knin, Donji Lapac, Gračac, Vojnić, Dvor, Glina, Obrovac i Benkovac o osnivanju zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like, jer "niti jedna skupština općina nema, niti je imala, ustavno ovlaštenje da osnuje zajednicu općina i da utvrđuje teritorij zajednice općina."
- Delegacija američkog Kongres, predvođeno Bobom Doleom, nakon posjeta Jugoslaviji, dala izjavu u Zagrebu, u kojoj ističe kontraste između brzih koraka da demokraciji i slobodnom poduzetništvu u Hrvatskoj i Sloveniji naspram ustrajnosti na staroj komunističkoj represiji u Srbiji.

1991.
- JNA i KOS u Beogradu spriječili planirani protest roditelja čiji su sinovi u JNA.
- Slovenski predsjednik Kučan i hrvatski predsjednik Tuđman sastali se u Zagrebu kako bi raspravili sigurnosne uvjete za sprječavanje daljnje agresije na Hrvatsku.
- Šesnaest ljudi ubijeno, a 95 ranjeno u napadu JNA i srpskih terorista na Vukovar.
- Srpska narodna stranka Hrvatske zahtijeva od svih Srba koji žive u Hrvatskoj da ne priznaju niti ne poštuju samoproglašene srpske vode u Hrvatskoj.
- JNA žestoko napala Vinkovce i Nuštar.
- TO Daruvar pobunjenih hrvatskih Srba i domaći pobunjeni Srbi iz Jasenaša granatirali selo Rezovačke Krčevine, prigradsko naselje Virovitice. Oštetili su više objekata, među kojima osnovnu školu i trafostanicu. [1]

1992.
- Od četničke granate u Sarajevu na gradskoj tržnici poginulo osam a ranjeno 56 civila.
- Nakon višemjesečne opsade razbijen srpski obruč oko Goražda, javlja Radio BiH.
- Specijalci britanskih vojnih snaga tajno djeluju u Bosni, sa zadatkom da otkriju položaje srpske vojske, tvrdi londonski "Sunday Express".

1993.
- Slavko Degoricija, voditelj hrvatskog državnog izaslanstva za pregovore s lokalnim Srbima, izjavio, nakon pregovora u Ženevi, da će se ubuduće svi razgovori s lokalnim Srbim voditi u Hrvatskoj, od Zagreba do Knina, i od tog stava se neće odstupiti.
- Fra Jozo Zovko, svećenik franjevačkog samostana u Širokom Brijegu, uputio pismo američkim predsjedniku Billu Clintonu u kojem ga moli da zaustavi rat koji se vodi u BiH i spriječi genocid nad hrvatskim narodom.
- Odgođeni pregovori Ženevi za jedan dan zbog teškoća Alije Izetbegovića i njegova izaslanstva s prijevozom iz Sarajeva.
- "Sposobni smo provesti mirovni plan u BiH", izjavio u Ženevi supredsjedatelj Konferencije o bivšoj Jugoslaviji Thorvald Stoltenberg.
- Hrvati (23.000) i Srbi (9.000) u Zenici taoci su muslimanskih ekstremista, a Hrvati najviše trpe, piše nizozemski dnevnik "De Vokskrant".
- Nakon drugog svjetskog rata nigdje na svijetu nije toliko civila bilo izloženo takvim okrutnostima kao u ratu koji Srbija vodi protiv Hrvatske i BiH - istaknuo hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u svom govoru na Međunarodnoj konferenciji za zaštitu žrtava rata u Ženevi.

1994.
- Hrvatska traga za 2.764 osobe prisilno odvedene, zatočene i nestale, a gotovo svi od 6.600 Hrvata oslobođenih iz srpskih konc-logora su invalidi, rekao novinarima u Zagrebu potpredsjednik Vlade prof. dr. Ivica Kostović.
- Američki uvjet za ublažavanje sankcija Miloševićevom režimu jest slanjem međunarodnih promatrača na granicu na Drini prema Bosni.
- Njemački mediji ocjenjuju da se Milošević i ovog puta izvukao od odgovornosti za postupke bosanskih Srba, koji su odbili mirovni plan kontaktne skupine, a u tome mu je uveliko pomogao ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev.
- Kozirev je, tvrde moskovski mediji, letio u Beograd da nagovori Miloševića da prihvati postavljanje međunarodnih promatrača na granicu Srbije i BiH kako bi se svijet doista uvjerio da je prestao pomagati bosanske Srbe.

1995.
- Zrakoplovi NATO-a, ukupno njih 60, uz podršku topništva Snaga za brzu intervenciju, izveli tri uništavajuća napada na položaje bosanskih Srba na području Tuzle, Goražda i Mostara kao odgovor na srpsko ubijanje civila u Sarajevu. Akciju NATO-a podržao cijeli svijet osim Rusije.
- Glavni ravnatelj UN za prosvjetu, znanost i kulturu Federico Mayor odgovorio na pismo hrvatske veleposlanice pri UNESCO-u Vesne Girardi-Jurkić od 5. kolovoza, u povodu topničkih napada na Dubrovnik, potvrdivši da je Dubrovnik zaštićen Konvencijom o zaštiti kulturnih dobara (Den Haag 1954.), te se napad na njega smatra ratnim zločinom.

1996.
- Ministar Granić boravi u Sarajevu na zasjedanju Foruma Federacije, gdje je nazočan i zamjenik državnog tajnika SAD John Kornblum.
- Prihvati li se teza da Dunav postane prirodna granica između dviju država, srbijansko-crnogorska federacija domogla bi se 6.811 hektara hrvatskog zemljišta, smatraju hrvatski stručnjaci za granice.
- Za oružani sukob Srba i Muslimana u Mahali i Zvorniku IFOR i UN optužili SDS kao organizatora tog najtežeg prijestupa u BiH nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Izvori

  1. Borna Marinić: Prvo oslobođeno selo u Domovinskom ratu – bitka za Jasenaš Domovinski rat. 2. rujna 2020. Pristupljeno 4. rujna 2020.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Sadržaj