30. kolovoza u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 397912 od 13. prosinca 2021. u 08:22 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 30. kolovoza u Domovinskom ratu.

1990.
- Ustavni sud Hrvatske poništio odluke skupština općina Knin, Donji Lapac, Gračac, Vojnić, Dvor, Glina, Obrovac i Benkovac o osnivanju zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like, jer "niti jedna skupština općina nema, niti je imala, ustavno ovlaštenje da osnuje zajednicu općina i da utvrđuje teritorij zajednice općina."
- Delegacija američkog Kongres, predvođeno Bobom Doleom, nakon posjeta Jugoslaviji, dala izjavu u Zagrebu, u kojoj ističe kontraste između brzih koraka da demokraciji i slobodnom poduzetništvu u Hrvatskoj i Sloveniji naspram ustrajnosti na staroj komunističkoj represiji u Srbiji.

1991.
- JNA i KOS u Beogradu spriječili planirani protest roditelja čiji su sinovi u JNA.
- Slovenski predsjednik Kučan i hrvatski predsjednik Tuđman sastali se u Zagrebu kako bi raspravili sigurnosne uvjete za sprječavanje daljnje agresije na Hrvatsku.
- Šesnaest ljudi ubijeno, a 95 ranjeno u napadu JNA i srpskih terorista na Vukovar.
- Srpska narodna stranka Hrvatske zahtijeva od svih Srba koji žive u Hrvatskoj da ne priznaju niti ne poštuju samoproglašene srpske vode u Hrvatskoj.
- JNA žestoko napala Vinkovce i Nuštar.
- TO Daruvar pobunjenih hrvatskih Srba i domaći pobunjeni Srbi iz Jasenaša granatirali selo Rezovačke Krčevine, prigradsko naselje Virovitice. Oštetili su više objekata, među kojima osnovnu školu i trafostanicu. [1]

1992.
- Od četničke granate u Sarajevu na gradskoj tržnici poginulo osam a ranjeno 56 civila.
- Nakon višemjesečne opsade razbijen srpski obruč oko Goražda, javlja Radio BiH.
- Specijalci britanskih vojnih snaga tajno djeluju u Bosni, sa zadatkom da otkriju položaje srpske vojske, tvrdi londonski "Sunday Express".

1993.
- Slavko Degoricija, voditelj hrvatskog državnog izaslanstva za pregovore s lokalnim Srbima, izjavio, nakon pregovora u Ženevi, da će se ubuduće svi razgovori s lokalnim Srbim voditi u Hrvatskoj, od Zagreba do Knina, i od tog stava se neće odstupiti.
- Fra Jozo Zovko, svećenik franjevačkog samostana u Širokom Brijegu, uputio pismo američkim predsjedniku Billu Clintonu u kojem ga moli da zaustavi rat koji se vodi u BiH i spriječi genocid nad hrvatskim narodom.
- Odgođeni pregovori Ženevi za jedan dan zbog teškoća Alije Izetbegovića i njegova izaslanstva s prijevozom iz Sarajeva.
- "Sposobni smo provesti mirovni plan u BiH", izjavio u Ženevi supredsjedatelj Konferencije o bivšoj Jugoslaviji Thorvald Stoltenberg.
- Hrvati (23.000) i Srbi (9.000) u Zenici taoci su muslimanskih ekstremista, a Hrvati najviše trpe, piše nizozemski dnevnik "De Vokskrant".
- Nakon drugog svjetskog rata nigdje na svijetu nije toliko civila bilo izloženo takvim okrutnostima kao u ratu koji Srbija vodi protiv Hrvatske i BiH - istaknuo hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u svom govoru na Međunarodnoj konferenciji za zaštitu žrtava rata u Ženevi.

1994.
- Hrvatska traga za 2.764 osobe prisilno odvedene, zatočene i nestale, a gotovo svi od 6.600 Hrvata oslobođenih iz srpskih konc-logora su invalidi, rekao novinarima u Zagrebu potpredsjednik Vlade prof. dr. Ivica Kostović.
- Američki uvjet za ublažavanje sankcija Miloševićevom režimu jest slanjem međunarodnih promatrača na granicu na Drini prema Bosni.
- Njemački mediji ocjenjuju da se Milošević i ovog puta izvukao od odgovornosti za postupke bosanskih Srba, koji su odbili mirovni plan kontaktne skupine, a u tome mu je uveliko pomogao ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev.
- Kozirev je, tvrde moskovski mediji, letio u Beograd da nagovori Miloševića da prihvati postavljanje međunarodnih promatrača na granicu Srbije i BiH kako bi se svijet doista uvjerio da je prestao pomagati bosanske Srbe.

1995.
- Zrakoplovi NATO-a, ukupno njih 60, uz podršku topništva Snaga za brzu intervenciju, izveli tri uništavajuća napada na položaje bosanskih Srba na području Tuzle, Goražda i Mostara kao odgovor na srpsko ubijanje civila u Sarajevu. Akciju NATO-a podržao cijeli svijet osim Rusije.
- Glavni ravnatelj UN za prosvjetu, znanost i kulturu Federico Mayor odgovorio na pismo hrvatske veleposlanice pri UNESCO-u Vesne Girardi-Jurkić od 5. kolovoza, u povodu topničkih napada na Dubrovnik, potvrdivši da je Dubrovnik zaštićen Konvencijom o zaštiti kulturnih dobara (Den Haag 1954.), te se napad na njega smatra ratnim zločinom.

1996.
- Ministar Granić boravi u Sarajevu na zasjedanju Foruma Federacije, gdje je nazočan i zamjenik državnog tajnika SAD John Kornblum.
- Prihvati li se teza da Dunav postane prirodna granica između dviju država, srbijansko-crnogorska federacija domogla bi se 6.811 hektara hrvatskog zemljišta, smatraju hrvatski stručnjaci za granice.
- Za oružani sukob Srba i Muslimana u Mahali i Zvorniku IFOR i UN optužili SDS kao organizatora tog najtežeg prijestupa u BiH nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Izvori

  1. ↑ Borna Marinić: Prvo oslobođeno selo u Domovinskom ratu – bitka za Jasenaš Domovinski rat. 2. rujna 2020. Pristupljeno 4. rujna 2020.
RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.
v • r • u
Domovinski rat po nadnevcima
Siječanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Veljača
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29.
Ožujak
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Travanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Svibanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Lipanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Srpanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Kolovoz
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Rujan
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Listopad
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Studenoga
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Prosinca
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=30._kolovoza_u_Domovinskom_ratu&oldid=397912"