1. ožujka u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 349023 od 26. studeni 2021. u 07:06 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--'''(.*?)'''--> +))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Domovinski rat po nadnevcima: 1. ožujka u Domovinskom ratu.

1990.[uredi]

  • Prvaci četiriju opozicijskih stranaka (SDSH, HSLS, HKDS, HDS) i pridruženi izvanstranački pojedinci (Savka Dapčević-Kučar, Dr. Ivan Supek, Miko Tripalo, Dragutin Haramija i Srećko Bijelić) na konferenciji za novinare objavili formiranje Koalicije narodnog sporazuma.

1991.[uredi]

  • Srbi razoružali policajce iz PU Pakrac i zauzeli policijsku postaju po već oprobanom receptu u Benkovcu, Gračacu, Kninu, Obrovcu i drugdje. Uslijedio je sukob s hrvatskom policijom, a na stranu pobunjenih Srba stala je JNA. Ovaj se događaj uzima za početak Domovinskog rata.[1]

1992.[uredi]

  • Na Referendumu za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu glasalo više od polovice birača.
  • U Trebinju rezervisti jugovojske prijetili ubojstvom austrijskoj parlamentarki Marijani Grandić.
  • Terorom i zastrašivanjem srbijanska policija u samo nekoliko mjeseci otjerala oko dvije tisuće kosovskih Hrvata s njihovih ognjišta.
  • Bježeći pred Hrvatskom vojskom, četnici u Lici i Hercegovini bacili svoje poginule u kraške jame. Ugledni zagrebački geolog i speleolog dr. Srećko Božičević takav "običaj" pripisuje utjecaju Zakonika cara Dušana.
  • Od stupanja na snagu primirja, od 3 siječnja do 1. ožujka, na hrvatskoj strani poginulo 97, a ranjeno 862 osobe, podaci su Glavnog sanitetskog stožera Republike Hrvatske.
  • Na vinkovačkom i đakovačkom ratištu čak 26 prekršaja primirja u toku vikenda.
  • Više od polovice Crnogoraca izjasnilo se na referendumu za život u zajedničkoj državi sa Srbima - Jugoslaviji.

1993.[uredi]

  • Hrvatska je pružala i pružat će pomoć BiH, ali moram javno reći da Hrvati iz BiH prigovaraju Hrvatskoj što pruža pomoć muslimanskom vodstvu, koje okreće oružje protiv Hrvata, kazao na redovitoj konferenciji za novinare u Zagrebu predsjednik dr. Franjo Tuđman.
  • Novog zapovjednika zaštitnih jedinica UN u bivšoj Jugoslaviji, švedskog generala Larsa-Erica Wahlgrena, primio u Zagrebu predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.
  • Američki predsjednik Clinton u pismu srbijanskom predsjedniku Miloševiću upozorava da SAD neće priznati nikakve promjene granica silom, a u slučaju konflikta na Kosovo, intervenirat će američka vojska, prenosi beogradska "Borba".

1994.[uredi]

- Nakon mukotrpnih pregovora, iz jablaničkih zatvora oslobođen je 261 hrvatski civil i bojovnik HVO-a koje su zatočenima držale muslimanske/bošnjačke vlasti.

1995.[uredi]

  • Bosna i Hercegovina po prvi put obilježili Dan neovisnosti, koji se veže za 1. ožujka 1992. godine kada je održan referendum i kada se više od 60 posto birača izjasnilo za suverenu BiH.
  • Neuspjeh Andreja Kozireva, a zatim i članova kontaktne skupine da uvjere srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića da, u zamjenu za ukidanja sankcija, prizna Hrvatsku i BiH.
  • S velikim čuđenjem u Ljubljani dočekana izjava glavnog tajnika UN B.B. Ghalija, izrečene prije četiri dana u Beču, kada je izjavio kako se UN zauzimaju za uspostavu cjelovite negdašnje Jugoslavije, te da su sposobne naći cjelovito rješenje na tom području.
  • Potpisivanje rusko-srpskog vojnog pakta u Moskvi, austrijski mediji bilježe s velikom zabrinutošću, te smatraju da je Moskva, uz Beograd, glavni krivac za balkansku katastrofu.

1996.[uredi]

  • U Mostaru počele zajedničke policijske ophodnje.
  • Bosna i Hercegovina danas slavi Dan neovisnosti.
  • Predsjednik Tuđman primio u oproštajni posjet posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Kofija Annana.
  • Prema podacima Državnog odvjetništva RH, do 31. prosinca 1995. prijavljena ukupno 3.221 osoba za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Izvori[uredi]

  1. Ante B.: 1. ožujka 1991. – Napadom na policijsku postaju u Pakracu počeo je Domovinski rat Kamenjar.com. 1. ožujka 2020. Pristupljeno 19. ožujka 2020.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
{{#invoke:OTRS dopusnica|main|url1=http://www.hic.hr/%7Curl2=Hrvatskog informativnog centra|naslov=HIC}}
{{#invoke:Namespace detect|main|wikipedia=|other=}}