2. prosinca u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 272072 od 31. listopada 2021. u 13:53 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 2. prosinca u Domovinskom ratu.

1989.
- U Srbiji započeo bojkot slovenskih proizvoda, a mnoga srbijanska poduzeća raskinula poslovne ugovore s poduzećima u Sloveniji.

1990.
- U Zagrebu razgovarali predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i ministar vanjskih poslova Italije Gianni de Michelis, predsjedajući Vijeća ministara Europske zajednice.
- Savezni sekretar za narodnu obranu general armije Veljko Kadijević, u intervjuu tjedniku "Danas", tvrdi da je Teritorijalna obrana "velika podvala", jer je "baza i okosnica republičkih armija", te da će biti razoružane sve nelegalno formirane oružane formacije.

1991.
- Hrvatska Vlada objavila naredbu o uvođenju obvezne ratne dužnosti na čitavom teritoriju Hrvatske.
- JNA ispalila raketu zemlja-zemlja na mađarski grad Gore.
- Komanda zagrebačkog korpusa JNA napustila Zagreb i otišla u Banju Luku.
- Ministarsko vijeće EZ-a odlučilo koje će republike bivše Jugoslavije primiti ekonomsku pomoć od EZ-a (Hrvatska, Slovenija, BiH i Makedonija), a koje će ostati pod trgovinskim embargom (Srbija i Crna Gora).
- Ugledni profesori vodećih švedskih sveučilišta potpisali apel u kojem osuđuju neljudsku agresiju na građane Dubrovnika i sam grad.
- Cyrus Vance razgovarao s jugoslavenskim ministrom obrane Veljkom Kadijevićem, te srpskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem.

1992.
- Srpske vlasti protjerale još 522 Hrvata i Muslimana iz Bosanske Posavine.
- U četničkom granatiranju Tuzle 9 poginulih i 26 ranjenih.
- Rezolucijom Komisije UN za ljudska prava, koja je usvojena u Ženevi, Srbija (Jugoslavija) odgovorna za kršenje ljudskih prava, etnička čišćenja u BiH i Hrvatskoj, rušenja naselja, ubijanje civila.
- Austrijska policija priopćuje da su Miloševićevi i Karadžićevi sljedbenici stvorili u pokrajini Salzburg središnjicu srpske mafije.

1993.
- Predstavnici zemalja KESS-a okupljeni u Rimu dali podršku teritorijalnom integritetu Hrvatske, izjavio novinarima ministar dr. Mate Granić po povratku u Zagreb.

1994.
- U sjedištu UNPROFOR-a u Zagrebu hrvatska strana potpisala gospodarski sporazum sa Srbima iz UNPA, dok je isti sporazum potpisan u Kninu od kninskih vlasti, saznaje se iz Ureda Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji u Zagrebu.
- Nećemo čekati da Bihać padne. Hrvatska istinski želi politički dijalog i mirno rješenje sa Srbima, no ako oni to neće, učinit ćemo ono što bi učinila svaka država, kojoj je teritorij okupiran, istaknuo na konferenciji za novinare u Zagrebu ministar obrane Gojko Šušak.
- Veleposlanstvo Republike BiH u Zagrebu izvijestilo da se u Bihaću nalazi oko 50.000 izbjeglica i da stanovništvo doslovce gladuje.
- Srbi vode do sada najveću ofenzivu u bihaćkom džepu, koristeći se zrakoplovima i helikopterima, izjavio jučer u telefonskom razgovoru s predstavnicima BiH u Bonnu gradonačelnik Bihaća Hamdija Kabiljagić.

1995.
- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima izaslanstvo američkih kongresmena, koje boravi u Zagrebu u sklopu priprema za glasovanje Kongresa o odluci predsjednik Clintona o slanju i ulozi američkih snaga u BiH.
- Vijećnici udruge sedam oporbenih stranaka izabrali gradonačelnika i predsjednika Skupštine grada Zagreba, dok predstavnici HDZ-a, koji ima relativnu većinu, drže da je to nedemokratski postupak, jer će prema Poslovniku za konstituiranje Skupštine potrebna dvotrećinska nazočnost.
- Ukidanje sankcija omogućuje Beogradu ne samo zahvat u dosad "zamrznute" financijske rezerve bivše SFRJ, nego se mogu aktivirati i "zaustavljeni" ugovori. Tako, jedan s Rusijom (vojni) i milijardski zajam iz Švicarske, piše "Večernji list".
- Predsjedništvo HDZ-a BiH prihvatilo Daytonski sporazum i ostavke Krešimira Zubaka na dužnost predsjednika Predsjedničkog vijeća HR HB i predsjednika Federacije BiH, te ostavku Darija Kordića na dužnost predsjednika HDZ-a BiH.
- Američki predsjednik Bill Clinton potpisao zapovijed o slanju prvih američkih vojnika u BiH.
- Za načelnika Glavnog stožera HVO-a imenovan general Živko Budimir.

1996.
- U baranjskom selu Zmajevac i područnim školama počela za učenike pripadnike mađarske nacionalne manjine nastava po hrvatskom programu.
- Počeo sastanak na vrhu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Lisabonu, a najvećim dijelom bit će posvećen BiH. Hrvatsko izaslanstvo predvodi premijer Zlatko Mateša, koji je u svom govoru pred 55 šefova država ili vlada istaknuo da je Hrvatska faktor stabilnosti u regiji.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.
v • r • u
Domovinski rat po nadnevcima
Siječanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Veljača
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29.
Ožujak
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Travanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Svibanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Lipanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Srpanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Kolovoz
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Rujan
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Listopad
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Studenoga
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Prosinca
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=2._prosinca_u_Domovinskom_ratu&oldid=272072"