Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

26. listopada u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 272042 od 31. listopad 2021. u 13:48 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Domovinski rat po nadnevcima: 26. listopada u Domovinskom ratu.

1989.
- Dan mrtvih - prvi studenoga - Sabora SR Hrvatske proglasio praznikom.
- Za Jasenovac popis iz 1964. godine kaže 49.875 ubijenih, istaknuo zna znanstvenom skupu o stradanju Jugoslavena u 2. svjetskom ratu akademik Ljubo Boban i popis nije spreman što nije dao brojku od 700.000 žrtava tog logora, koja se, inače, navodi kao službena.

1992.
- Urednici BBC-a dobili dokument o namjeri zemalja Europske zajednice da uskrate pružanje utočišta prognanim žrtvama rata u bivšoj Jugoslaviji.
- Bosna i Hercegovina, po Nacrtu ustava BiH kojeg predlažu Vance i Owen, sastojala bi se od deset decentraliziranih dijelova, ali bila bi jedinstvena, sa središnjom vladom u Sarajevu.
- Nepoznavanje hrvatske povijesti i Hrvate bilo je programirano i organizirano, jer su u Francusku dolazile uglavnom srpske delegacije, rekao na Prvom francusko-hrvatskom forumu na Brijunima francuski ambasador u Hrvatskoj Georges-Marie Chenu.
- Hrvatska vojska protjerala četnike s konavoskih brda, koja su oni zauzeli nakon povlačenja vojske tzv. SRJ.
- Burkina Faso priznala Hrvatsku.

1993.
- Jasenovac je bio posljedica ideološke podjele Europe i svijeta na dvije glavne suprotstavljene ideje - fašizma i komunizma. Moja je zamisao da on bude mjesto pomirbe, rekao predsjednik Franjo Tuđman u intervjuu tjedniku Danas.
- Na sastanku u dužnosnicima hrvatske civile vlasti i policije u Sisku predstavnici UNPROFOR-a prvi put službeno priznali dolazak terorista iz Srbije i Bosne u UNPA zonu.
- U sklopu borbe protiv organiziranog ratnog kriminala, u Sarajevu pripadnici MUP-a i oružanih snaga BiH uhitili 146 pripadnika 9. motorizirane i 10. brdske brigade, javlja HINA.
- Slovenija i Hrvatska su po strahoti svojih nacionalizama gore od fašističke Italije, ustvrdio msgr. Vitale Bommarce, nadbiskup Gorizie, u intervjuu tjedniku dijeceze "Gente Veneta".
- Čelnici Demokratskog saveza vojvođanskih Mađara upozoravaju da bi zbog sveopće bijede i pritisaka oko 600 mađarskih obitelji moglo uskoro napustiti zemlju, javljaju mađarska sredstva priopćavanja.

1994.
- Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu Owena i Stoltenberga, te još jednom naglasio obvezujuće odluke hrvatskog Sabora o reintegraciji okupiranih područja i mandata UNPROFOR-a.
- Po završetku razgovora s predsjednikom Tuđmanom, lord Owen rekao novinarima kako Milošević nije spreman priznati Hrvatsku dok ne bude zadovoljan sporazumom ponuđenim Srbima u Hrvatskoj, no da želi poboljšati odnose Zagreba i Beograda.
- Neprekinuta opća opasnost u Županji traje još od travnja 1992. U posljednje vrijeme granatiranje Županje ne samo da su sve češća nego su i podmuklija: Srbi iz Bosne grad gađaju oko 12 ili oko 15 sati, kada je na ulicama najviše ljudi.
- Peti korpus Armije BiH oslobodio Ripač i zauzeo glavni logistički četnički centar, te naselja Pritoku, Golubić, Tihotinu, Račić, Lohovska brda i Gorjevac.
- Na teritoriju pod nadzorom hrvatske vojske uhićeni ruski dezerteri koji su za Srbiju skupljali vojne tajne.
- Slovenska vlada smatra da su Mlini, Škodelin, Bužin i Škrilje, sela na južnoj obali Dragonje uz hrvatsko-slovensku granicu, predmet međunarodnog pogađanja.

1995.
- Predsjednik Tuđman razgovarao u Zagrebu s predsjednikom i potpredsjednikom Federacije BiH, Zubakom i Ganićem, o što bržem oživotvorenju hrvatsko-bošnjačke Federacije.

1996.
- Neće biti nikakvih promjena u režimu ulaska i izlaska u SRJ i obrnuto i nemamo namjeru mijenjati postojeće aranžmane, izjavio beogradskom dnevniku "Politika" glasnogovornik UNTAES-a Philip Arnold, komentirajući izjavu hrvatske vlasti da će za ulazak preko Dunava biti potrebne vize.

Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Sadržaj