Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

15. rujna u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 271705 od 31. listopad 2021. u 12:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Domovinski rat po nadnevcima: 15. rujna u Domovinskom ratu.

1991.
- Sve više JNA kasarni dolazi pod hrvatsku kontrolu.
- Začule se prve sirene za zračnu uzbunu u Zagrebu.
- Srpski teroristi napali osječku bolnicu, te pri tom ubili 4 civila.
- JNA napala Ploče s kopna i mora.

1992.
- Vijeće sigurnosti UN prihvatilo rezoluciju kojom odobrava upućivanje novih 6.000 pripadnika Mirovnih snaga u BiH sa zadaćom zaštite humanitarnih konvoja.
- Veleposlanik Republike Hrvatske u Ujedinjenih narodima dr. Mario Nobilo predao vjerodajnice glavnom tajniku UN Boutros Ghaliju.
- Ustavni sud BiH donio odluku o "neustavnosti Hrvatske zajednice Herceg-Bosne".
- "Srbi prave budalama vas i nas", odgovor je predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića supredsjedateljima Mirovne konferencije Vanceu i Owenu.
- Embargo na uvoz oružja pogodio je sve republike osim Srbije. Ta činjenica, uz jamstva da neće biti vojne intervencije protiv agresora, dala je Srbiji zeleno svjetlo za početak napada - rekao za "Večernji list" u Washingtonu bivši načelnik "yugo-deska" u State Departmentu George Kenney.
- Britanska vlada zatražila od Odbora UN za sankcije istragu o srpskim trgovačkim aktivnostima na Cipru.
- Vance i Owen "osudili", u kontaktu s Radovanom Karadžićem, bombardiranje četiriju gradova u BiH.

1993.
- U Ženevi jučer predsjednici dr. Tuđman i Izetbegović potpisali zajedničku deklaraciju o prekidu neprijateljstava u BiH između Muslimana i Hrvata.
- Vijeće sigurnosti UN sinoć pozvalo Hrvatsku da povuče svoje oružane snage na položaje prije 9. rujna 1993. U predsjedničkoj izjavi Vijeće sigurnosti pozvalo bosanske Hrvate da omoguće pristup Međunarodnom odboru Crvenog križa u zatočeničke logore.
- Predsjednik Tuđman i ministar Granić u razgovoru s ruskim ministrom vanjskih poslova u Zagrebu zatražili da UNPROFOR stane na granice Republike Hrvatske prema Srbiji, Crnoj Gori i BiH.
- Republičke granice bivše Jugoslavije, tako i vanjske granice bivše države ne smiju se mijenjati - rekao u Zagrebu na konferenciji za novinare ministar vanjskih poslova Kine Qian Qichen.
- Hrvatska vojska proteklih dana ovladala dvjema strateški izuzetno značajnim kotama zapadno od Petrinje, pod stalnom vatrenom kontrolom cesta za Petrinju a zloglasna četnička vojarna "Vasilj Gaćeša" doslovce uništena.
- Sporazum o prekidu vatre što su ga u Ženevi potpisali predsjednici Tuđman i Izetbegović na bojištima u HR Herceg-Bosni muslimanska vojska još uvijek ne poštuje.
- U selu Uzdol kod Prozora muslimanska vojska mučki ubila 30 civila i 12 pripadnika HVO-a, priopćio Glavni stožer HVO-a u Mostaru.
- Muslimanska vojska ne dopušta nastavak evakuacije ranjenih Hrvata iz bolnice u Novoj Biloj, a prekinut je i dotok vode i struje Novoj Biloj, priopćio HVO Kiseljaka.

1994.
- U sjedištu UN smatra se da se napredovalo u pripremi nacrta dviju rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o sankcijama protiv tzv. SRJ - jednom se predviđa ukidanja nekih sankcija protiv Beograda, a u prijedlogu druge određuju se pojačane sankcije bosanskim Srbima.
- Helen Delich Bently izgubila izbornu bitku za guvernera u državi Maryland, a Steve Rukavina, voditelj skupine građana "Marylanders for Ethics in Government" (stanovnici Marylanda za etičnost u državnoj upravi), kojoj je bio cilj zaustaviti njezinu kandidaturu je izjavio: "Pala je glava najvećeg pobornika Slobodana Miloševića u SAD".
- Armija BiH priopćila da je u središnjoj Bosni postigla značajne vojne uspjehe i natjerala na povlačenje srpsku vojsku.
- U južnom sektoru još se nije provela ni prva točka zagrebačkog sporazuma. UNPROFOR prvi put javno priznao precizne podatke o nazočnosti srpske vojske na više mjesta unutar crte razdvajanja, koju bi, po zagrebačkom sporazumu, trebao sam nadzirati, a takvih mjesta ima više od 20.

1995.
- Nakon Holbrookeovih razgovora u Beogradu, Zagrebu i Mostaru, postignut sporazum o deblokadi Sarajeva. Srbi moraju iz zone isključenja 20 km od Sarajeva povući svoje teško oružje u roku 144 sata, a bosanska vlada obvezala se da će se suzdržati od svakog napada i prihvatila da UNPROFOR nadzire njezino teško oružje.
- Prekid zračnih napada na položaje bosanskih Srba traje već 72 sata, potvrdilo zapovjedništvo Južnih savezničkih snaga NATO (Afsouth) u Bangolima. Ako povlačenja srpskog naoružanja oko Sarajeva ne bude, napadi će se nastaviti.
- Nakon petomjesečne blokade, koju su nametnuli bosanski Srbi, ponovno otvorena sarajevska zrakoplovna luka za zrakoplove s oznakama UN-a, kako je dogovoreno na beogradskom sastanku Holbrookea i Miloševića.
- U okolici Petrinje na lokaciji Vila Gavrilović izvršena prva ekshumacija jedne masovne grobnice. Ekshumirani su posmrtni ostatci 17 žrtava srpske agresije.[1]

1996.
- Prema prvim neslužbenim podacima, na prve poslijeratne izbore u BiH izišlo približno 70 posto birača.


Izvori

  1. Petar Grubišić: Večernji list. 27. rujna 2005. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Sadržaj