Domovinski rat po nadnevcima: 9. rujna u Domovinskom ratu.
1990.
- Lokalni srpski radio Knin objavio apel tzv. savjeta narodnog otpora građana Knina da se na svim javnim mjestima u gradu odmah izvjese jugoslavenske zastave, jer se, navodi se u apelu, u ovim trenucima brani Jugoslavija.
- Regionalni odbor Srpske demokratske stranke za Baniju uputio Predsjedništvu SFRJ brzojav upozorenja u kojemu se između ostalog kaže: "Srpski narod na Baniji izložen je teroru hrvatske vlasti te stoga tražimo da nas savezni organi zaštite".
1991.
- Srpski teroristi ponovo napadaju sela Kruševo j Jasenice u zaleđu Zadra.
- Brodovi JRM stacionirani u dubrovačkom akvatoriju pucaju na otoke Lopud i Koločep.
- Samozvani ministar tzv. srpske republike krajine u Kninu, Mile Martić uhićen u Bosanskoj Krupi. Pušten 16 sati nakon uhićenja, usprkos protestima građana koji su ga željeli izručiti hrvatskim vlastima.
- Međunarodni savez liberalnih partija Europe i svijeta, na svom sastanku u Luzernu, jednoglasno osudio srpsku agresiju te pozvao na hitno priznanje Slovenije i Hrvatske.
1992.
U Zagrebu hrvatski predsjednik Tuđman razgovarao sa supredsjedateljima Ženevske konferencije Vanceom i Owenom. Zaključeno da UNPROFOR mora poduzeti odlučnije korake u otvaranju prometnica i povratku prognanika, te razoružanju srpske paravojne milicije.
- U Okružnom sudu u Sisku počela istraga protiv ratnih zločinaca iz Petrinje.
- Pobunjeni hrvatski Srbi minirali crkvu Sv. Ivana u Parčićima nedaleko Drniša.
- Predstavnici SDA i HDZ dogovorili u Međugorju regionalnu podjelu BiH na četiri konstitutivne jedinice, u kojoj ne dominira isključivo etnički kriterij.
- Francuska zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti nakon ubojstva dvojice francuskih vojnika blizu Sarajeva.
- Zabrinut sam za sudbinu zarobljenih Muslimana, jer je predstavnik Međunarodnog Crvenog križa protjeran iz srpskog logora Trnopolje pod prijetnjom oružja, izjavio u Londonu sir John Thompson, vođa međunarodne istražne komisije o zarobljeničkim logorima u BiH.
1993.
- Pobunjeni hrvatski Srbi napadaju na svim frontama: Gospić pretrpio nova velika razaranja, u Zadru jedna osoba poginula, a četiri ranjene, na središte Karlovca palo deset projektila, u Dugoj Resi poginuo civil, u Otočcu poginula jedna osoba a šest ih je ranjeno, u Ogulinu ranjene tri žene, kod Skradina ranjena dva mladića.
- Argentinski pukovnik UNPROFOR-a Bendini, poslije tragedije u Kusonjama, u Pakracu priznao da u svemu ima i njegove krivnje i odgovornosti.
- Pripadnici Armije BiH su u Grabovici, selu na krajnjem sjeveru mostarske općine, brutalno poubijali i izmasakrirali najmanje 32 tamošnjih Hrvata, sve civila. Samo selo je pod kontrolom muslimanskih snaga još od svibnja ove godine pa zločin ovih razmjera i brutalnošću u potpunosti začuđuje.
- U Muslimanskim logorima diljem BiH zatočena 10.194 Hrvata, priopćio novinarima u Međugorju predstojnik Ureda za zamjenu zarobljenika HVO-a Berislav Pušić.
- U Sarajevu ovog tjedna od strane Armije BiH pretučeno i pritvoreno, bez ikakvog razloga, sedam pripadnika HVO-a, obavijestio predsjednik HVO-a Sarajeva Slavko Zelić.
- Talijanski i francuski mediji o borbama u BiH, Pločama, Neumu te propasti Ženeve svu krivicu svaljuju na Hrvate.
- Glavna je zadaća hrvatske politike u ovom trenutku zajamčiti integraciju UNPA zona u republički teritorij i pod republičku jurisdikciju, stoji u poruci hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana sudionicima zasjedanja KESS-a u Beču.
1994.
- U povodu posjeta Svetog Oca Republici Hrvatskoj, na prijedlog Komisije za pomilovanje, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman donio odluku o pomilovanju 88 osuđenih osoba.
- Bonnsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo sumnje da bosanske vlasti od svojih sunarodnjaka u Njemačkoj ubiru "ratni porez" i to pod prijetnjom sankcija.
- Dvojica rumunjskih državljana uhićeni su u Turn-Severinu na rumunjsko-jugoslavenskoj granici zbog posjedovanja nekoliko raketa zrak-zemlja koje su htjeli prošvercati bosanskim Srbima.
- Zahvaljujući inicijativi Republike Hrvatske, a u suglasnosti s diplomacijama BiH i Slovenije, predstavnici "SRJ" uklonjeni sa sastanka zemalja članica Međunarodne konvencije o građanskim i ljudskim pravima.
1995.
- BiH će i dalje postojati kao međunarodno priznata država unutar dosadašnjih granica. Bit će sastavljena od dviju jedinica: Federacije BiH i Republike Srpske. Unutarnje teritorijalno razgraničenje ostaje predmet pregovora, a prihvaćen je tek princip da ono bude zasnovano na podjeli 51 posto (Federacija) prema 49 posto ("Republika Srpska"), stoji u dokumentu što su ga prihvatili trojica ministara Granić, Šaćirbej i Milutinović u Ženevi.
- Predstojnik Ureda Predsjednika Republike ing. Hrvoje Šarinić primio u Predsjedničkim dvorima posebnog izaslanika UN-a Yasushija Akashija i rekao mu da Hrvatska neće pregovarati izvan paketa mirovne inicijative, te nikako prihvatiti taktiku da se problem istočne Slavonije izdvoji iz tog paketa.
1996.
- Razmjenom nota u Zagrebu i Beogradu, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija, temeljem članka 3. Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i SRJ, uspostavile pune diplomatske i konzularne odnose.
Izvori
- Hrvatski informativni centar Hrvatski spomenar: 1. rujna - 10. rujna
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||