17. srpnja u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 271491 od 31. listopada 2021. u 12:11 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 17. srpnja u Domovinskom ratu.

1990.

  • Savez komunista Srbije promijenio ime u Socijalistička partije Srbije, a za prvog predsjednika stranke na osnivačkom kongresu u Beogradu izabran Slobodan Milošević.
  • Na susretu delegacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske u Zagrebu, hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman istaknu da Hrvatska poštuje suverenitet BiH.

1991.

  • Predsjednik Tuđman donio odluku o osnivanju i imenovanju članova Kriznog štaba.
  • Članovi jugoslavenskog Predsjedništva iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, te Makedonije sastali se na Brijunima, dok se ostatak Predsjedništva sastao u Beogradu.
  • Dr. Franjo Gregurić postao hrvatski premijer.
  • Hrvatski policajac Josip Žulj i fratar Mile Mamić 17.07.1991. prilikom terorističkog granatiranja od strane srpskih granata ispaljenih na Lišane smrtno su stradali.
  • Srpski teroristi oteli petoricu mještana banijskog sela Dragotinci.
  • Ubijen seljak Ilija Petrović iz sela Maja pokraj Gline.

1992.

  • Slomite agresora - stoji u apelu predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Ivana Supeka Vijeću sigurnosti, svim organizacijama UN, te svim akademijama s kojima HAZU surađuje i svjetskoj javnosti.
  • U povodu beogradskih suđenja hrvatskim braniteljima, u Ministarstvu informiranja Hrvatske ističu da se sudi borcima suverene države, članice UN i drugih međunarodnih organizacija, pred sudovima nepriznate države i to za "zločin" učinjen protiv države koja više ne postoji.
  • U Cazinskoj Krajini, prema informaciji bihaćkog Crvenog križa, od gladi umrlo 150 ljudi.
  • Britanska ministrica za prekomorsku pomoć Lynda Chalker osudila Srbe u BiH, nazvavši ih javno ratnim zločincima.
  • Lord Carrington prebacuje trećeg dana londonskih pregovora o BiH odgovornost za neuspjeh na Muslimane.
  • Italija spremna podržati program "jugoslavenskog" premijera Panića pod uvjetom da traži putove mira i osudi nasilje, izjavio talijanski ministar vanjskih poslova Enzo Scotti.

1993.

  • U Erdutu između hrvatske Vlade i lokalnih srpskih vlasti iz Knina potpisan ugovor kojim se omogućuje neometan nastavak postavljanja pontonskog mosta na Maslenici.
  • I treću noć zaredom Karlovčani morali u skloništa pred četničkim projektilima.
  • Muslimani žestoko topnički i pješački napadaju na područja novotravničke općine, te Žepča i Busovače.
  • "Otvaranje Masleničkog mosta zapisano je u diplomatskim dnevnicima kao jedna od najopasnijih svečanosti", javlja britanskoj javnosti Adrian Brown iz Zagreba.

1994.

  • Na Brijunima održan trojni sastanak predsjednika Hrvatske, Turske i BiH - Tuđmana, Demirela i Izetbegovića - potpisana trostrana brijunska izjava u kojoj je dana puna potpora uspostavi konfederacije između Federacije BiH i Republike Hrvatske, te puna podrška planu kontaktne skupine, uz poziv srpskoj strani da bez uvjeta i odgađanja prihvati plan.
  • Na zasjedanju Zastupničkog doma o zaštitnim snagama UN-a u Hrvatskoj burna reagiranja zastupnika na izlaganje Milana Đukića iz Srpske narodne stranke, koji je tražio za Srbe u Hrvatskoj, kao uvjet reintegracije okupiranih područja, posebne koncesije.
  • U Saboru Republike Hrvatske usvojena Rezolucija o mandatu mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) na području Republike Hrvatske, u kojoj se utvrđuje da mirovne snage nisu ispunile gotovo nijedan od ciljeva zbog kojih su u Hrvatskoj, te se od njih zahtijeva da stanu na hrvatske granice.

1995.

  • Predstavnici glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju Yasushi Akashi i Thorvald Stoltenberg razgovarali u Beogradu sa Slobodanom Miloševićem o "humanitarnim posljedicama" srpskog osvajanja Srebrenice, te o stanju u Žepi, Goraždu i Sarajevu.
  • Ministar vanjskih poslova RH Granić u posjetu Iranu, koji očekuje od susreta Tuđman-Izetbegović jačanje Federacije BiH i njezino snažno vezivanje uz Hrvatsku.
  • Za "pad" zapadne Slavonije "državna komisija RSK" krivcem proglasila vođu pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milana Martića.
  • Nakon tri godine, četnici topništvom napali Osijek i tom prilikom ubili troje ljudi, a osam ranili.
  • Jedan od potpredsjednika Draškovićeva SPO-a B. Pejčić pozvao za vrijeme zasjedanja srbijanskog parlamenta poslanike da minutom šutnje odaju počast u povodu 50-godišnjice strijeljanje četničkog generala Dragoljuba Mihailovića, što su svi zastupnici i učinili.

1996.

  • Hrvatska primljena u članstvo Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe - Eurocontrola.
  • Holbrooke u Beogradu zatražio od Miloševića da ispuni obveze preuzete u Daytonu, te da ukloni s vlasti Karadžića i Mladića.
  • OESS objavio posjed i ograničenja oružja u Hrvatskoj, BiH i "SRJ".
  • Istražitelji ICTY-ja iskopali iz masovne grobnice u Cerskoj 86 tijela Bošnjaka.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.
v • r • u
Domovinski rat po nadnevcima
Siječanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Veljača
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29.
Ožujak
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Travanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Svibanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Lipanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Srpanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Kolovoz
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Rujan
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Listopad
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Studenoga
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Prosinca
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=17._srpnja_u_Domovinskom_ratu&oldid=271491"