7. lipnja u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 271372 od 31. listopada 2021. u 11:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 7. lipnja u Domovinskom ratu.

1991.
- Potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske Vladimir Šeks najavio u Osijeku da će od polovice lipnja Sabor neprekidno zasjedati, a zasjedanje će trajati dok se ne riješi daljnji status Hrvatske.
- Oko 2.000 stanovnika Kručeva već više od dva mjeseca opkoljeno od strane Martićevih odmetnika.
- Predstavnici Odbora za zaštitu ljudskih prava Hrvatskog sabora boravili na kninskom i skradinskom području te utvrdili da Srbima prava nisu ugrožena, ako jesu, onda su to Hrvatima na tim područjima.
- U kombinatu "Borovo" teroristima koji su sudjelovali u krvavim sukobima u Borovu Selu pojedini rukovodioci daju neplaćeni dopust kako bi opravdali njihov boravak na barikadama i osujetili otkaze.
- Unatoč zaključcima Predsjedništva SFRJ, zločinci poput Vojislava Šešelja, Milana Martića, Milana Babića, Sime Dubajića i dalje slobodno haraju Hrvatskom.
- Bivši policajci i umirovljeni oficiri JNA, uz uvozne teroriste, a tu je i JNA "generalno", glavni organizatori pobune i dobave oružja u Lici, kaže zapovijednik Policijske uprave Gospića Josip Bulog.

1992.
- Dubrovčani proveli i deseti dan zaredom u skloništima.
- Mostar u posljednja dva dana doživio najjače četničke napade od početka rata.
- Sarajevo napadnuto s okolnih brda iz svog topničkog oružja, tako da su mnogi dijelovi grada u plamenu.

1993.
- Unatoč svim dogovorima u Hercegovini i srednjoj Bosni između Hrvata i Muslimana mira nema, najteže stanje u Mostaru.
- Prema pouzdanim informacijama Odjela za informiranje HZ Herceg-Bosne, general Sefer Halilović i general-potpukovnik Ratko Mladić, zapovjednici muslimanskih i srpskih snaga u BiH, dogovorili su zajedničku akciju protiv Hrvata u Travniku, Lašvanskoj dolini i na području oko rijeke Neretve.
- U napadima srpskog topništva na Goražde poginulo najmanje šest osoba.
- U Bonnskim diplomatskim krugovima smatraju da više nije moguće spasiti bosansku državu te da samo podjela BiH može dovesti do eventualnog mira na Balkanu.
- Odluka odmetnutih Srba na privremeno okupiranom područjima Hrvatske da organiziraju referendum radi pripajanja "republici srpskoj" u BiH, u Francuskoj se tumači kao korak prema drugom ratu.
- Nedaleko njemačkog grada Ingolstata, na autocesti prema Münchenu, u prometnoj nesreći poginuo Dražen Petrović, najveći hrvatski košarkaš.
- Bosansko-hercegovačka vlada dala je pristanak na uspostavljanje "sigurnosnih zona", koje su proglasili Ujedinjeni narodi.

1994.
- Predsjednik Republike Slovenije Milan Kučan došao u radni posjet Republici Hrvatskoj i tom se prilikom susreo sa dr. Franjom Tuđmanom, predsjednikom Republike Hrvatske, Nikicom Valentićem, hrvatskim premijerom, te s nadbiskupom zagrebačkim dr. Franjom Kuharićem.
- U organizaciji UNPROFOR-a u karlovačkom naselju Turanj održan novi krug razgovora predstavnika Središnje komisije za kontrolu primjene Zagrebačkog mirovnog sporazuma i predstavnika Srba s okupiranog područja, a kako je najavljeno, uskoro bi se trebalo pregovarati o gospodarskim problemima.
- Visoko povjereništvo UN za izbjeglice (UNHCR) savjetovalo izbjeglicama iz BiH da se ne vraćaju u svoju domovinu.
- Vođa Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj rekao na mitingu u Novim Banovcima prije četiri dana da sve Hrvate treba istjerati iz Srbije odnosno da u "Velikoj Srbiji nema mjesta za Hrvate", a vlast u Srbiji o tome šuti.

1995.
- Nakon što je HVO ovladao strateški vrlo značajnom planinom Šator, Glamoč je izoliran, a Grahovo u poluokruženju.
- Srbi ponovo napali "zaštićene zone" Bihać i Žepu.
- Bosanski Srbi oslobodili stotinjak "plavih kaciga", ali još je 148 pripadnika UN-a u njihovu zarobljeništvu, rekao u Parizu francuski ministar vanjskih poslova Herve Charette.

1996.
- Američko ratno zrakoplovstvo (USAF) objavilo zaključke istrage o uzrocima pada zrakoplova "boeing 737" pokraj Dubrovnika 3. travnja, u kojemu su poginuli američki ministar R. Brown, tridesetak američkih poslovnih ljudi i dvoje Hrvata: krivac pilot, ali i kriva procjena vojnih zapovjednika, jer su dopustili slijetanje u Dubrovnik.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.