16. ožujka u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 271215 od 31. listopad 2021. u 11:24 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Domovinski rat po nadnevcima: 16. ožujka u Domovinskom ratu.

1991.
- Predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović podnio ostavku na svoju funkciju, jer članovi Predsjedništva nisu izglasali uvođenje izvanrednog stanja u zemlji. Milošević odobri Jovićevu ostavku.

1992.
- Četnici protjerali 139 mještana hrvatskog sela Bokšić u istočnoj Slavoniji.
- Srpski episkop Atanasije Jevtić optužio Miloševića i Adžića za "izdaju krajine i Bosne".
- Odobreni godišnji troškovi UNPROFOR-a u iznosu od 616 milijuna 280 tisuća dolara.
- Počelo osnivanje baza UNPROFOR-a u Hrvatskoj.
- U Hrvatskoj registrirano 330.000 prognanih i iseljenih osoba.
- Ratne štete u Hrvatskoj procijenjene na 21 milijardu dolara.

1993.
- U novom, 20. po redu, prijedlogu sporazuma hrvatske Vlade i lokalnih Srba, međunarodni posrednici nude opet ustupke Srbima.
- Britanski prestolonasljednik princ Charles od Walesa doputovao u Split kako bi obišao britanske jedinice u sastavu zaštitnih snaga UN.
- U Bagdadu se susreli šef "jugoslavenskog" generalštaba Života Panić i irački ministar obrane Ali Hasan al-Majeed.
- Bivši zapovjednik Varaždinskog korpusa bivše JNA general Vlado Trifunović osuđen (u odsutnosti) u Okružnom sudu u Varaždinu, za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, na 15 godina zatvora.

1994.
- Varijanta u kojoj bi Srbi pristupili federaciji BiH a potom konfederaciji sa Srbijom i Crnom Gorom ne dolazi u obzir, kao ni jedna kombinacija kojom bi se obnavljala Jugoslavija.
- U Beču nije utvrđen broj županija u F BiH. Najvjerojatnije će biti tri županije s većinskim hrvatskim stanovništvom, izjavio predsjednik Predsjedničkog vijeća HR Herceg-Bosne Krešimir Zubak u intervjuu "Večernjem listu".

1995.
- Predsjednik Tuđman radni posjet SAD-u počeo razgovorom u State Departmentu s državnim tajnikom Christopherom, a poslije podne je u Bijeloj kući održan državnički razgovor Tuđman-Clinton.
- U Zagrebu predsjednik Svete Stolice Josip Uhač otvorio zgradu Apostolske nuncijature.
- U glavnom stožeru UNPROFOR-a u Zagrebu priopćeno da od 31. ožujka 1995. UNPA zone više neće postojati, ako se do tada izglasuje novi mandat.
- Predsjednik BiH Alija Izetbegović doputovao u službeni posjet Bonnu, on je prvi predsjednik jedne od država nastalih raspadom Jugoslavije za kojeg je priređen pun državnički protokol.
- Razbiti izolaciju Beograda, uvjeravati da je za rat glavni krivac Hrvatska, pripremiti teren za poslovnu ekspanziju unatoč sankcijama, tri su glavna zadatka koje pokušava obaviti beogradski ministar Vladislav Jovanović prilikom posjeta Italiji i Svetoj Stolici.

1996.
- SAD pozdravile smjenu direktora bošnjačke Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID) Bakira Alispahića, jer je ta tajna služba bila povezana s tajnim kampovima za obučavanje terorista, koje su vodili Iranci.

Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
{{#invoke:OTRS dopusnica|main|url1=http://www.hic.hr/%7Curl2=Hrvatskog informativnog centra|naslov=HIC}}
{{#invoke:Namespace detect|main|wikipedia=|other=}}