Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

28. lipnja u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 271427 od 31. listopad 2021. u 12:00 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Domovinski rat po nadnevcima: 28. lipnja u Domovinskom ratu.

1989.
- Na Gazimestanu, kod Prištine, održana proslava 600. godišnjice od srpskog poraza od Turaka na Kosovu (kosovska bitka), a u svom govoru pred stotinama tisuća Srba predsjednik SR Srbije Slobodan Milošević izjavio da je Srbija u bitkama i pred novim bitkama, koje "nisu oružane, mada i takve nisu isključene", pritom misleći na bitke za stvaranje "velike Srbije".

1990.
- Bitne značajke predloženih ustavnih amandmana jesu da se u svemu slijede uzori zapadnoeuropskih i sjevernoameričkih ustavnih tradicija, rekao dr. Franjo Tuđman u obrazloženju Prijedloga za promjenu Ustava Hrvatske u Saboru.

1991.
- Narodna banka Jugoslavije donijela odluku kojom izbacuje narodne banke Hrvatske i Slovenije iz jedinstvenog jugoslavenskog monetarnog sustava.
- Američki Senat usvojio Rezoluciju kojom se oštro osuđuje 'posezanje za silom u rješavanju političkih razlika u Jugoslaviji".
- U Beograd stigla europska mirovna misija: "predstavljajući Ministarskog vijeća EZ Jacques Poos /Luxembourg/, Gianni de Michelis /Italija/ i Hans van der Broek /Nizozemska/.
- Europska zajednica iz Luxembourga zahtijeva prekid nasilja, povratak vojske u vojarne, te obnovu dijaloga sukobljenih strana, Jugoslaviji "zamrznuta" ekonomska pomoć. a prijeti se i gospodarskom izolacijom, ako se ne nađe demokratsko i mirno rješenje. Od Hrvatske i Slovenije zahtijeva se da prihvate tromjesečni moratorij na svoje odluke o samostalnosti.

1992.
- Francuski predsjednik François Mitterand probio blokadu Sarajeva.
- Vukovarci uputili prosvjedno pismo posredstvom hrvatskog veleposlanika u UN glavnom tajniku UN Boutrosu Ghaliju jer je problem Vukovara i istočne Slavonije u drugom planu aktivnosti svjetske organizacije.

1993.
- Nakon duljeg razdoblja mira, bez ikakvog povoda, neprijatelj, s područja istočne Hercegovine, topovima napao dubrovačko područje - Župu dubrovačku, Konavle, Cavtat i obalni dio dubrovačkog područja.
- Nakon sjeverne Hercegovine i središnje Bosne muslimanska ofenziva proširila se i na prostor Usore.
- Postrojbe HVO-a u Kiseljaku zadržale trojicu stranaca pod sumnjom da su plaćenici koji su se htjeli priključiti muslimanskim jedinicama.
- Dužnosnici HVO-a razgovarali s generalom Morillonom zbog učestalih provokacija muslimanskih postrojbi.
- Veleposlanik SAD Peter W. Galbraith predao u Zagrebu vjerodajnice predsjedniku Tuđmanu.
- Motivi UNPROFOR-a u Hrvatskoj i BiH: vrlo dobra zarada, piše nizozemski list "Telegraf". 1994.
- Ne uspije li najnoviji mirovni plan za BiH, predsjednik "republike srpske" Radovan Karadžić, UNPROFOR povući, a Muslimani će biti ostavljeni na milost i nemilost Hrvatima i Srbima.
- Kontaktna skupina, koja se dosada sastajala u Washingtonu i Londonu, sastala se u Parizu, s mandatom da riješi "posljednje detalje" na zemljovidu unutrašnje podjele BiH.

1995.
- Predsjednik Tuđman i hrvatsko državno izaslanstvo završili državni posjet Novom Zelandu i otputovali u Zagreb
- U napadu na Sarajevo Srbi projektilima pogodili zgradu Radiotelevizije, gdje su poginule četiri a ranjeno 38 osoba.
- S "vidovdanske parade" pobunjeničke vojske hrvatskih Srba kod Slunja upućene prijetnje Hrvatskoj i cijelom svijetu "najboljim" oružjem na svijetu.
- Predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Francuske Yves Doutraix rekao novinarima da nikakav službeni dopis iz Beograda nije stigao u ministarstvo da će "rs krajina" otvoriti svoj "urd" u Parizu, a ako se i otvori "ured krajine" neće uživati "nikakav službeni status" kao što ga ne uživa ni samozvana "republika krajina".

1996.
- Po programu hrvatske Vlade za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, 15. siječnja 1997. na hrvatskim granicama bila bi hrvatska policija, na tome području bio bi hrvatski pravni poredak i puna sigurnost, a prestao bi mandat UNTAES-a.
- Ako Radovan Karadžić ne odstupi s dužnosti predsjednika srpskog entiteta do 1. srpnja, Carl Bildt će zatražiti od UN-a ponovno uvođenje gospodarskih sankcija protiv bosanskih Srba i Beograda.

Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Sadržaj