22. siječnja u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 271161 od 31. listopada 2021. u 11:13 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 22. siječnja u Domovinskom ratu.

1990.
- Na 14. kongresu SKJ došlo do raskola, komunisti iz Slovenije napustili Kongres, a nakon što je vođa srpskih komunista Slobodan Milošević zahtijevao da "krnji" Kongres nastavi s radom, predsjednik SK Hrvatske Ivica Račan zatražio da se Kongres prekine, a nakon što nije udovoljeno njegovom zahtjevu, cjelokupna delegacija SK Hrvatske odbila sudjelovati u daljnjem radu, nakon čega je Kongres ipak prekinut.

1991.
- Ne prihvaćamo tezu da je u Hrvatskoj učinjeno bilo kakvo protuustavno naoružavanje milicije niti da je Hrvatska povrijedila korpus ovlaštenja JNA - rekao na sjednici Ustavne komisije Skupštine SFRJ Vladimir Šeks, predsjednik Ustavne komisije Sabora Republike Hrvatske.
- Predsjedništvo SFRJ donijelo odluku o krivičnoj odgovornosti za zadržavanje oružja, koja se odnosi isključivo na pojedince a ne na ograne legalne vlasti.

1992.
- Sobranje Makedonije prihvatilo zakon o povlačenju predstavnika Makedonije iz bivših saveznih organa Jugoslavije.
- Neuspjela srpska propaganda u Skandinaviji.
- Bečki mediji sve češće upozoravaju na prijetnje srpskih terorista.
- Premijer Gregurić u sjedištu UN razgovarao s ruskim ambasadorom Jurijom Voroncovom, te posjetio Svjetski židovski centar.
- Predsjednik Tuđman primio dr. Roberta Lichala, drugog predsjednika austrijskog Parlamenta, kao i delegaciju Partije demokratske ljevice Italije (PDSI).

1993.
- Hrvatska vojska i policija zauzele strateške pozicije u području Masleničkog mosta, čija bi izgradnja trebala početi za 15 dana.
- "Dosljedno ćemo ustrajati na kadrovskom popunjavanju službi pripadnicima muslimanskog i hrvatskog naroda", stoji u priopćenju Odjela unutarnjih poslova HVO Herceg-Bosne.
- Sukobi između postrojbi HVO i Armije BiH oko Gornjeg Vakufa uglavnom privedeni kraju, izjavio ministar obrane BiH Božo Rajić Hrvatskoj televiziji.
- Bosansku državu tek treba stvoriti, istaknuo na zagrebačkoj konferenciji za tisak Mate Boban i Mile Akmadžića.

1994.
- Čvrsto smo uvjereni da }e obje strane potpisnice Deklaracije, što su je u Ženevi potpisale Hrvatska i SRJ, djelovati u skladu s odredbama Helsinškog završnog dokumenta KESS-a iz 1975. godine, osobito u skladu s načelima da se međunarodne granice ne mogu i ne smiju mijenjati silom, stoji u pismu dr. Mate Granića predsjedniku Vijeća sigurnosti UN Karelu Kovandi.
- UNPROFOR se zasad neće povući iz BiH, a Velika Britanija dat će UNHCR-u još 5 milijuna funti za humanitarnu pomoć BiH, izjavio britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd u splitskoj zračnoj luci nakon jednodnevnog posjeta britanskim postrojbama u sastavu UN u BiH.
- Boutros Ghali izjasnio se u Den Haagu u prilog zračnih napada u bivšoj Jugoslaviji, izjavivši da bi takvu akciju odobrio ako bi to zatražio njegov posebni predstavnik Yasushi Akashi, ali on to do sada nije učinio.

1995.
- Dosadašnje odbijanje Beograda da prizna hrvatsku državu samo je "blef", rekao predsjednik Tuđman u intervjuu njemačkom listu "Der Spiegel".
- Milošević još uvijek nije dovoljno pritisnut da prizna Hrvatsku. Njihov sat ("SRJ" - Milošević) usklađuje se pod prisilom i svjetskih okolnosti. To što se nama žuri, drugi o tome ne vode računa. No i to vrijeme ima svoj početak i kraj, izjavio predstojnik Ureda hrvatske Vlade u Beogradu dr. Zvonimir Marković u intervjuu "Večernjem listu".
- Britanski general-major Rupert Smith preuzet će 24. siječnja dužnosti od sadašnjeg zapovjednika UNPROFOR-a za BiH Michaela Rosea.

1996.
- U reintegraciji hrvatskog Podunavlja, nakon razoružanja, uslijedit će uspostava policijske uprave i potom povratak prognanih. Uspostavit će se nacionalna struktura koja je bila prije 1991., a u području ne mogu ostati oni koji su se doselili iz Srbije i BiH, rečeno na konferenciji za novinare hrvatske Vlade u Zagrebu.
- Savudrijska vala (Piranski zaljev) i dalje najveći hrvatsko-slovenski spor. Hrvatska nudi Sloveniji najliberalniji režim slobodne plovidbe, ali ne može dati vlastiti teritorij, piše austrijski "Kleine Zeitung".
- Bosanski Srbi u svibnju i lipnju 1992. na području Brčkog ubili oko 3.000 Muslimana i Hrvata, koji su pokopani u zajedničkoj grobnici blizu tog grada, piše "Daily Telegraph".

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.