Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

17. srpnja u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 271491 od 31. listopad 2021. u 12:11 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Domovinski rat po nadnevcima: 17. srpnja u Domovinskom ratu.

1990.

  • Savez komunista Srbije promijenio ime u Socijalistička partije Srbije, a za prvog predsjednika stranke na osnivačkom kongresu u Beogradu izabran Slobodan Milošević.
  • Na susretu delegacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske u Zagrebu, hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman istaknu da Hrvatska poštuje suverenitet BiH.

1991.

  • Predsjednik Tuđman donio odluku o osnivanju i imenovanju članova Kriznog štaba.
  • Članovi jugoslavenskog Predsjedništva iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, te Makedonije sastali se na Brijunima, dok se ostatak Predsjedništva sastao u Beogradu.
  • Dr. Franjo Gregurić postao hrvatski premijer.
  • Hrvatski policajac Josip Žulj i fratar Mile Mamić 17.07.1991. prilikom terorističkog granatiranja od strane srpskih granata ispaljenih na Lišane smrtno su stradali.
  • Srpski teroristi oteli petoricu mještana banijskog sela Dragotinci.
  • Ubijen seljak Ilija Petrović iz sela Maja pokraj Gline.

1992.

  • Slomite agresora - stoji u apelu predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Ivana Supeka Vijeću sigurnosti, svim organizacijama UN, te svim akademijama s kojima HAZU surađuje i svjetskoj javnosti.
  • U povodu beogradskih suđenja hrvatskim braniteljima, u Ministarstvu informiranja Hrvatske ističu da se sudi borcima suverene države, članice UN i drugih međunarodnih organizacija, pred sudovima nepriznate države i to za "zločin" učinjen protiv države koja više ne postoji.
  • U Cazinskoj Krajini, prema informaciji bihaćkog Crvenog križa, od gladi umrlo 150 ljudi.
  • Britanska ministrica za prekomorsku pomoć Lynda Chalker osudila Srbe u BiH, nazvavši ih javno ratnim zločincima.
  • Lord Carrington prebacuje trećeg dana londonskih pregovora o BiH odgovornost za neuspjeh na Muslimane.
  • Italija spremna podržati program "jugoslavenskog" premijera Panića pod uvjetom da traži putove mira i osudi nasilje, izjavio talijanski ministar vanjskih poslova Enzo Scotti.

1993.

  • U Erdutu između hrvatske Vlade i lokalnih srpskih vlasti iz Knina potpisan ugovor kojim se omogućuje neometan nastavak postavljanja pontonskog mosta na Maslenici.
  • I treću noć zaredom Karlovčani morali u skloništa pred četničkim projektilima.
  • Muslimani žestoko topnički i pješački napadaju na područja novotravničke općine, te Žepča i Busovače.
  • "Otvaranje Masleničkog mosta zapisano je u diplomatskim dnevnicima kao jedna od najopasnijih svečanosti", javlja britanskoj javnosti Adrian Brown iz Zagreba.

1994.

  • Na Brijunima održan trojni sastanak predsjednika Hrvatske, Turske i BiH - Tuđmana, Demirela i Izetbegovića - potpisana trostrana brijunska izjava u kojoj je dana puna potpora uspostavi konfederacije između Federacije BiH i Republike Hrvatske, te puna podrška planu kontaktne skupine, uz poziv srpskoj strani da bez uvjeta i odgađanja prihvati plan.
  • Na zasjedanju Zastupničkog doma o zaštitnim snagama UN-a u Hrvatskoj burna reagiranja zastupnika na izlaganje Milana Đukića iz Srpske narodne stranke, koji je tražio za Srbe u Hrvatskoj, kao uvjet reintegracije okupiranih područja, posebne koncesije.
  • U Saboru Republike Hrvatske usvojena Rezolucija o mandatu mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) na području Republike Hrvatske, u kojoj se utvrđuje da mirovne snage nisu ispunile gotovo nijedan od ciljeva zbog kojih su u Hrvatskoj, te se od njih zahtijeva da stanu na hrvatske granice.

1995.

  • Predstavnici glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju Yasushi Akashi i Thorvald Stoltenberg razgovarali u Beogradu sa Slobodanom Miloševićem o "humanitarnim posljedicama" srpskog osvajanja Srebrenice, te o stanju u Žepi, Goraždu i Sarajevu.
  • Ministar vanjskih poslova RH Granić u posjetu Iranu, koji očekuje od susreta Tuđman-Izetbegović jačanje Federacije BiH i njezino snažno vezivanje uz Hrvatsku.
  • Za "pad" zapadne Slavonije "državna komisija RSK" krivcem proglasila vođu pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milana Martića.
  • Nakon tri godine, četnici topništvom napali Osijek i tom prilikom ubili troje ljudi, a osam ranili.
  • Jedan od potpredsjednika Draškovićeva SPO-a B. Pejčić pozvao za vrijeme zasjedanja srbijanskog parlamenta poslanike da minutom šutnje odaju počast u povodu 50-godišnjice strijeljanje četničkog generala Dragoljuba Mihailovića, što su svi zastupnici i učinili.

1996.

  • Hrvatska primljena u članstvo Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe - Eurocontrola.
  • Holbrooke u Beogradu zatražio od Miloševića da ispuni obveze preuzete u Daytonu, te da ukloni s vlasti Karadžića i Mladića.
  • OESS objavio posjed i ograničenja oružja u Hrvatskoj, BiH i "SRJ".
  • Istražitelji ICTY-ja iskopali iz masovne grobnice u Cerskoj 86 tijela Bošnjaka.

Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Sadržaj