3. prosinca u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 397558 od 13. prosinca 2021. u 07:22 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 3. prosinca u Domovinskom ratu.

1990.
- Na konferenciji za novinare u Zagrebu predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman upozorio da si general Kadijević uzima pravo kazati da vojska treba biti nosilac ustavnih socijalističkih promjena, a time se izdiže iznad Predsjedništva SFRJ kao vrhovne komande, što je zabrinjavajuće i neviđeno u novijoj povijesti. - Nakon drugog kruga izbora u Bosni i Hercegovini HDZ BiH ima 44 poslanika u Vijeću općina Skupštine BiH.

1991.
- Procurio izvještaj promatračke misije FZ-a sa sjedištem u Hrvatskoj upućen predsjedništvu EZ-a, u kojem se JNA i Srbija direktno okrivljuju za rat protiv Hrvatske.
- Srpski teroristi teškom artiljerijom napali Vinkovce i Jarminu.
- Članovi promatračke misije EZ-a i specijalni izaslanik UN-a posjetili Osijek i okolno okupirano područje, dok su promatrači posjetili i Sisak.
SVE hrvatske pomorske luke i komunikacije od danas deblokirane, osim Dubrovnika.

1992.
- Hrvatske snage spriječile upad dviju četničkih diverzantskih grupa na hrvatski slobodni teritorij nedaleko Skradina.
- U baranjsko selo Popovac doselilo 150 srpskih obitelji, koje su odmah dobile kuće, stoku, zemlju i repromaterijal - imovinu otetu od Hrvata.
- Liječnici duboko impresionirani teškim fizičkim i psihičkim zlostavljanjima ljudi u srbijanskim logorima, istaknuto na simpoziju u Zagrebu o zdravstvenim problemima žrtava zlostavljanja u konclogorima.
- Parlamentarna skupština Zapadnoeuropske unije (WEU) zatražila od članica tog obrambenog saveza da razmotre planove za moguću vojnu intervenciju u BiH.
- Njemački šef diplomacije Klaus Kinkel poslao pisma predsjedavajućem EZ i opunomoćeniku UN za ljudska prava, Douglasu Hurdu i Tadeuszu Mazowieckom, u kojima ih podsjeća na masovna silovanja muslimanskih i hrvatskih žena u BiH, te zahtijeva da zločinci krivično odgovaraju.
- UN razmatraju Nacrt rezolucije o ljudskim pravima na području bivše Jugoslavije, koji bi bio do sada najžešća osuda Srbije.
- Srpske jedinice u Bosni imaju oko 90.000 ljudi, koje podupire 20.000 pripadnika neregularnih snaga, te nekoliko tisuća "vikend ratnika" koji dolaze na povremene pljačkaške pohode u Bosnu, procjenjuje londonski Times.

1993.
Stalni predstavnik Hrvatske pri UN dr. Mario Nobilo predao predsjedniku Vijeća sigurnosti UN kineskom veleposlaniku Li Shaoxingu pismo u kojem se traži istraga zločina koje su Muslimani počinili nad bosanskim Hrvatima.
- Između varaždinskog Telekomunikacijskog centra (TEC) i takovog centra u mađarskoj Nagykaniszi (TPC) uspostavljena optička telekomunikacijska veza, čime je Hrvatske preko Mađarske svjetlovodom povezana s 10 zapadnoeuropskih zemalja i uključena u TEL World, europski telekomunikacijski sustav.
- Pariška skupština WEU (Zapadnoeuropske unije) potvrdila poznate europske stavove o rješenju jugoslavenske krize, a glavni tajnik NATO-a Manfred Woerner je rekao da se ne mogu ukinuti sankcije Srbiji dok se ne riješi pitanje Kosova i ljudskih prava u Srbiji, izjavio hrvatski predstavnik dr. Žarko Domijan po povratku iz Pariza u Zagreb.

1994.
- Ministri kontaktne skupine, nakon sastanka u Bruxellesu, objavili izjavu, u kojoj i dalje traže da se poštuje integritet BiH, ali da se omoguće jednaki i uravnoteženi sporazumi za bošnjačko-hrvatsku i srpsku stranu.
- Rusija vetom spriječila prihvaćanje rezolucije Vijeća sigurnosti UN, kojom se zahtijevalo da se iz "SRJ" u UNPA-područja ne prevozi ništa osim humanitarne pomoći.
- Francuska vojska dostavlja informacije bosanskim Srbima kako bi izbjegli udare NATO-a, a dokaze za angažman Francuske protiv vlastitih saveznika donosi milanska "Panorama".

1995.
- U Rovinju počinje Europski kongres Međunarodnog vijeća za vojni pport - CISM. Organiziranje kongresa dobila Hrvatska na Svjetskom kongresu CSIM-a u Pekingu, nakon operacije "Bljesak".
- Dosad ekshumirano više desetaka žrtava srpskih zločina u zadarsko-kninskoj županiji Lovincu, Obrovcu, Nadinu, Lisičiću, Medviđi, Benkovcu i Sopotu.
- S obzirom da na sjednici Skupštine Zagreba nije bilo dvotrećinske većine, potrebne prema privremenom Poslovniku Gradske skupštine, Gradska skupština grada Zagreba nije izabrana, izjavio za "Večernji list" ministar uprave hrvatske Vlade Davorin Mlakar.
- Nekoliko tisuća Posavaca prosvjedovalo na zagrebačkom Trgu Francuske Republike protiv Daytonskog sporazuma.

1996.
- Predsjednik Tuđman sa suradnicima posjetio hrvatsko Podunavlje i Vukovar.
- Na mostu Erdut - Bogojevo, gdje je iznad Dunava granični prijelaz između Hrvatske i SRJ, od danas se nalaze hrvatski carinici.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
v • r • u
Domovinski rat po nadnevcima
Siječanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Veljača
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29.
Ožujak
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Travanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Svibanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Lipanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Srpanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Kolovoz
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Rujan
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Listopad
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Studenoga
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Prosinca
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=3._prosinca_u_Domovinskom_ratu&oldid=397558"