24. travnja u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 396817 od 13. prosinca 2021. u 04:57 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 24. travnja u Domovinskom ratu.

1990.
- Veliko vijeće Okružnog suda u Titovoj Mitrovici, nakon 69 dana suđenja, izreklo oslobađajuću presudu za Azema Vlasija i ostale optužene kosovske Albance u procesu koji je imao sva obilježja političkog procesa.

1991.
- U Zagrebu se sastali predsjednik hrvatske Vlade Josip Manolić i predsjednik savezne Vlade Ante Marković, kojem je upućen prigovor zbog pritiska JNA na Republiku Hrvatsku.
- U Biogradu na moru minirana kuća zastupnika Hrvatskog sabora Drage Krpine.
- Policijska uprava Osijek podnijela krivičnu prijavu protiv Vojislava Šešelja, Milana Paroškog i Jovana Ostojića zbog izazivanja vjerske i nacionalne mržnje te pozivanja na razbijanje teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
- U Vojvodini, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvata je manje za 27,4 posto od prethodni popis, tako da trenutačno u Vojvodini živi 74 232 Hrvata.
- Delegacija Europskog parlamenta nakon dva mjeseca završila izvještaj o stanju u Jugoslaviji s dijagnozom: Jugoslavija se suočava s ustavnom, ekonomskom i socijalnom krizom bez presedana.

1992.
- Alžir priznao Hrvatsku.
- Glavni tajnik Organizacije Islamske konferencije dr. Hamid Algabil uputio pismo zahvale dr. Tuđmanu za napore koje Hrvatska čini pomažući izbjeglicama iz BiH.
- Osijek zasut sa 1,000, a Vinkovci sa 700 projektila.
- Oslobođena vojarna u Čapljini.
- Livanjska obrana odbila sve napade jugovojske. Poginulo devet branitelja grada.

1993.
- U raketnom napadu na Biograd poginuo otac dvoje djece.
- Američka administracija podijeljena glede politike prema krizi na Balkanu - Ovo je najveći problem vanjske politike s kojim smo se suočili i mi i naši saveznici - rekao Clinton.
- U oružanom napadu pripadnika Armije BiH na selo Miletiće pokraj Travnika brutalno ubijeno 5 mještana - Hrvata, a u oružanom napadu pripadnika Armije BiH na grad Fojnicu ubijeno je 8 Hrvata.

1994.
- Posebni izaslanik UN Yasushi Akashi izjavio novinarima u Zagrebu da Srbi u Goraždu uglavnom poštuju ultimatum, te da nema potrebe za zračnim udarima. Vođa Bosanskih Srba Karadžić izjavio u Beogradu da nema razloga za bombardiranje, jer Srbi u potpunosti poštuju sporazum sklopljen s UN u Beogradu.
- Zatišje je u Goraždu nastalo kada je postrojbe UNPROFOR-a u subotu 23. travnja navečer ušla u Goražde a zrakoplovi NATO-a nadlijetali grad.
- U srpskim bombardiranjima Goražda od početka ofenzive 29. ožujka poginulo 715 osoba a 1970 ih je ranjeno, objavila glasnogovornica UNCHR-a Sylvana Foa.

1995.
- Na okupiranom dijelu auto-ceste Zagreb-Lipovac Srbi blokirali promet.
- Hrvatske vlasti zahtijevaju da se auto-cesta otvori najkasnije do ujutro u 6 sati, a, kako je naglasio Hrvaoje Šarinić u razgovoru s Yasushijem Akashijem, ako do toga roka srpski ekstremisti i UNCRO ne uklone zapreke, hrvatske će redarstvene snage same izvršiti tu zadaću.
- Četnici iz okupirane Bosanske Posavine i dalje provociraju čestim puškaranjima, ovog su puta pucali na ophodnju granične policije u blizini sela Zbjeg.
- Srpska vojska topovima napala civilne ciljeve na oslobođenom brčanskom području, a otvaraju i žestoku vatru na položaje HVO-a na Boderištu, kao i na položaje Armije BiH na Vranovači.
- Prvi put službeno priopćenje (glasnogovornik Suda za ratne zločine u Haagu) da su za ratne zločine osumnjičeni Radovan Karadžić i srpski general Ratko Mladić u Beogradu nije izazvalo nikakve reakcije.
- Mađarski izvori, pozivajući se na neimenovane informatore iz UN-a, najavljuju veliku ofenzivu bosanskih Srba na Srebrenicu i Goražde po isteku primirja, za tjedan dana.
- Duško Tadić, Srbin optužen za ratne zločine, odvezen je iz Munchena u Den Haag, kako bi se mogao pojaviti pred Međunarodnim sudom za ratne zločine.

1996.
- Parlamentarna skupština Vijeća Europe dobila u Strasbourgu preporuku Vijeća ministara Vijeća Europe da primi Republiku Hrvatsku u tu najstariju instituciju, a potvrda Vijeća ministara očekuje se za 15-ak dana.
- Na poziv njemačkog ministra vanjskih poslova Klausa Kinkela, na Petersbergu blizu Bonna sastali se bošnjački i hrvatski predstavnici iz BiH kako bi se što prije oživotvorila Federacija, jer su nastali problemi zbog koncepcije Muslimana koji ne priznaju ravnopravnost Hrvata, već zagovaraju tzv. građansku državu.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.