4. ožujka u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 398362 od 14. prosinca 2021. u 04:34 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 4. ožujka u Domovinskom ratu.

1990.
- Oko 50.000 ljudi s Korduna i Banije, Like, Bosanske krajine i Pokuplja, te s Kosova, Vojvodine i Srbije okupilo se na zboru "bratstva i jedinstva" na Petrovoj gori, na kojem nije bilo Titove slike, ali se nosila Miloševićeva i izvikivale parole: "Ovo je Srbija", "Jugoslavija, Jugoslavija", "Ubit ćemo Tuđmana", "Nećemo podele", "Jača Srbija, jača Jugoslavija"...
- Način, najave i pripreme skupa na Petrovoj Gori, kao i nacionalističko djelovanje pojedinaca i grupa u njegovoj pripremi, najava organiziranog dolaska već ranije eksponiranih nacionalista izvan Hrvatske, te medijska podrška tom skupu, ukazuju na pokušaj da se on pretvori u sredstvo međunacionalnih razdora, širenja srpskog nacionalizma i političke destabilizacije Hrvatske, stoji u izjavi CK SKH uoči najavljenog političkog skupa na Petrovoj gori.

1991.
- Budući da je danas u Europi nepopularno ići otvoreno protiv demokratski izabranih vlasti, neprijatelji Hrvatske pribjegavaju izazivanju međunacionalnih sukoba. Na to je bila sračunata i pobuna i izazivanje nemira u Pakracu, čiji je scenarij pomno razrađen, ali nije uspio - rekao je na redovnoj konferenciji za novinare u Zagrebu hrvatski predsjednik Tuđman.
- I Savezni SUP priopćio da na području Pakraca i okolnih mjesta nije bilo ljudskih žrtava i ranjavanja građana.
- Emisari SDS-a šire vijesti o tobožnjem stradanju srpskog življa po Hrvatskoj.
- U Bileći, gradu u istočnoj Hercegovini, militantni Srbi, nakon demonstracija, provalili u policijsku postaju i uzeli oružje.

1992.
- Rat je dobio hrvatski narod, rekao dr. Franjo Tuđman na prvom časničko-zapovjedničkom skupu Hrvatske vojske u Zagrebu.
- SAD podržava referendum o neovisnosti u BiH i smatra da njegov rezultat odražava volju većine naroda u toj republici.
- Specijalni izaslanik UN Cyrus Vance izjavio da događaji u BiH neće odgoditi upućivanje "plavih kaciga" u bivšu Jugoslaviju.
- Sedamnaest prognanih svećenika Zadarske nadbiskupije uputilo apel da se zaustavi divljaštvo jugovojske i četnika u njihovim župama.

1993.
- U New Yorku potpisan neformalni sporazum bosanskih Hrvata i Muslimana.
- Alija Izetbegović, u ime muslimanske strane, potpisao u New Yorku vojni dio Vance-Owenovog mirovnog plana za BiH.
- U Zagrebu osnovana Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata, a za doživotnog počasnog predsjednika izabran Tomislav Merčep.
- Nepoznate osobe bacile eksplozivnu napravu na američku ambasadu u Beogradu.
- U prometnoj nesreći u Zagrebu poginuo hrvatski pjevač i kompozitor Tomislav Ivčić, koji je u jeku najžešće srpske agresije na Hrvatsku poslao u svijet pjesmu "Stop the War in Croatia".

1994.
- Zapad je izazvao genocidni rat Srbije jasno pokazao da neće dopustiti da bivše jugoslavenske republike nabave oružje nužno za samoobranu, piše "New York Times".

1995.
- Komisija za ljudska prava donijela rezoluciju o nestalim na području bivše Jugoslavije, te od Beograda zatražila bolju suradnju.
- Više stotina prognanika iz Gline, Topuskog i Lasinja okupilo se na zagrebačkom Trgu bana Jelačića prosvjedujući protiv neunčikovitog UNPROFOR-a, a nazočni su potpisivali i narodnu tužbu protiv B.B. Ghalija.
- Među 2.000 svjedočanstava što ih je Medicinski centar za prava čovjeka dostavio istražiteljima Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu, šifrirani su iskazi 55-ice muškaraca logoraša - žrtava seksualnog zlostavljanja.
- Sve velike sile vrše snažan pritisak na Hrvatsku kako bi promijenila svoju odluku o otkazu mandata UNPROFOR-u, koji istječe 31. ožujka.
- Vlada "SRJ" potvrđuje da Beograd odbacuje prijedloge kontaktne skupine da se međunarodne sankcije Srbiji ukinu u zamjenu za priznavanje Hrvatske i BiH.

1996.
- Odlukom predsjednika Tuđmana, za gradonačelnicu Zagreba imenovana Marina Matulović-Dropulić, dosadašnja ministrica prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.