Razlika između inačica stranice »9. siječnja u Domovinskom ratu«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +))
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''9. siječnja u Domovinskom ratu'''-->'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[9. siječnja]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].
'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[9. siječnja]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].


1990.<br>
1990.<br>

Trenutačna izmjena od 15:28, 2. siječnja 2022.

Domovinski rat po nadnevcima: 9. siječnja u Domovinskom ratu.

1990.
- Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske podržalo inicijativu za promjenu Ustava SRH, kako bi se stvorile pretpostavke za demokratizaciju društva i promjenu izbornog zakonodavstva.
- Borci Dalmacije usprotivili su se osnivanju ogranka HDZ-a u Splitu.
- Dajući podršku prijedlogu SIV-a da se pristupi promjeni Ustava zemlje, delegati u odboru Saveznog vijeće Skupštine SFRJ za društveno-političke odnose ocijenili da bi Vlada svoj prijedlog trebala proširiti i mogućnošću slobodnog političkog organiziranja građana.
- Prema podacima Vijeća sindikata Jugoslavije, u 1989. godini u Jugoslaviji bilo oko 1.900 štrajkova u kojima je sudjelovalo oko 470 tisuća radnika.
- Na velikom mitingu podrške rukovodstvu pred zgradom Skupštine Crne Gore okupilo se desetak tisuća ljudi, među ostalim zapažene su parole: "Jedna zastava, jedna Jugoslavija, jedan službeni jezik", "Ko to smije da nam dira Slobodana i Momira", a čuli su se i povici "Dolje Alpe-Adria", aludirajući na Sloveniju i Hrvatsku.

1991.
- Predsjedništvo SFRJ donijelo naredbu po kojoj se moraju rasformirati svi oružani sastavi koji nisu u sklopu jedinstvenih snaga SFRJ ili organa unutrašnjih poslova i čija organizacija nije utvrđena u skladu sa saveznim propisima.
- Na razgovor u Sabor ni po treći put nisu se odazvali predstavnici pobunjenih općina s većinskim srpskim stanovništvom.
- "Proglašenje SAO istodobno s donošenjem Ustava izravni je atak na ustavni poredak Hrvatske, njezin teritorijalni integritet i poziv na građanski rat", rekao novinarima u Zagrebu potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Milan Ramljak.

1992.
- Priznanje Hrvatske i Slovenije svršena stvar - zaključak nastavka mirovne konferencije u Bruxellesu. Milošević pokušao novim manevrom odgoditi priznanje, proglasivši Europsku zajednicu "pristranom" i zatražio da se mirovna konferencija o Jugoslaviji preseli u UN.
- Predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan nazočan na pogrebu članova europske promatračke misije iz Italije - Enza Venturinija, Marca Natta, Silvana Natale i Fiorenza Ramaccija - koje je 7. siječnja pokraj Varaždina ubio pilot "MIG-a 21" srpske vojske.
- Četnici u okupiranom selu Cicvare, na granici šibenske i benkovačke općine, u noći na 7. siječnja, proslavljajući pravoslavni Božić, masakrirali nedužnu staricu Milku Cicvaru.
- Aktivnosti Promatračke misije EZ privremeno obustavljene nakon rušenja njihova helikoptera. - Let je bio najavljen i ne vjerujem da je helikopter EZ-a srušen pogreškom, izjavio donedavni predstavnik Promatračke misije Ed Koestal.
- Belgijski diplomat Hans Kint bio u drugom spašenom helikopteru promatrača EZ-a pukim slučajem. U tu letjelicu prešao za vrijeme uzimanja goriva sat vremena prije ubilačkog napada MIG-a jugovojske na helikopter EZ.

1993.
- Postojala je zavjera šutnje o zločinima silovanja, koji su počeli u Hrvatskoj, a nastavljeni u BiH svom žestinom, istaknuo na simpoziju "Genocid i ratne žrtve silovanja" organiziranom u Zagrebu od Hrvatskog žrtvoslovnog društva.
- Vance-Owenov nacrt teritorijalnog ustrojstva BiH obuhvatio bi 80 posto Hrvata u BiH i oko 30 posto državnog prostora, te, uz neke primjedbe, može zadovoljiti, rekao dr. Franjo Tuđman u Ženevi.
- Za ubojstvo dopredsjednika bosanske vlade države članice UN Hakije Turajlića odgovornost snose i generali Morillom, Abdurrazak i Nambiar, stoji u priopćenju Predsjedništva BiH, jer, u svojim izvješćima UN, nisu predočavali istinu o agresiji na BiH.
- Rusija obećala vojnu pomoć Srbiji čak i isporukama biokemijskog oružja, piše bonnski "Die Welt", pozivajući se na izvore u Ljubljani i tajni susret Miloševića i Šešelja s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku ruskog parlamenta Evgenije Ambarzonovim.

1994.
- Predsjednik Tuđman dat će konkretan prijedlog prekida vatre i razgraničenja hrvatske i muslimansko-bošnjačke republike na osnovi zajedničke Ženevske deklaracije, izjavio hrvatski ministar vanjskih poslova Granić, uoči bonskih pregovora Tuđman-Izetbegović.
- Muslimanska vojska ispalila više od sto granata na Vitez i otpočela žestok napad, ušavši u Buhine kuće južno od Svirina sela, čime je presječena komunikacija Vitez-Busovača. Pripadnici Armije BiH u Buhinim kućama su izmasakrirali veći broj hrvatskih civila i branitelja - prve brojke govore o brutalnom ubojstvu 26 Hrvata.

1995.
- Predsjednik Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, Krešimira Zubaka i Ejupa Ganića, a tom prigodom založio se za brže ostvarivanje Federacije BiH.
- Predsjednik Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima novog šefa promatračke misije EU u Hrvatskoj Alberta Turota.
- U Pekingu se sastali hrvatski i kineski premijer, Nikica Valentić i Li Peng, a tom prigodom potpisani sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i o ukidanju viza za nositelje diplomatskih putovnica te memorandum o suradnji INE i SINOCHEMA.
- Auto-cestom Zagreb-Lipovac do sada prošlo ukupno 30 000 vozila.

1996.
- Predsjednik Tuđman priredio u Predsjedničkim dvorima svečano primanje za članove diplomatsko-konzularnog zbora, te naglasio da će uspjeh u mirnom rješavanju hrvatskih okupiranih područja također djelotvorno utjecati na rješenje krize u BiH.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.