Razlika između inačica stranice »17. srpnja u Domovinskom ratu«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--'''(.*?)'''--> +)) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[17. srpnja]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. | |||
'''1990.''' | '''1990.''' |
Trenutačna izmjena od 09:17, 28. studenoga 2021.
Domovinski rat po nadnevcima: 17. srpnja u Domovinskom ratu.
1990.
- Savez komunista Srbije promijenio ime u Socijalistička partije Srbije, a za prvog predsjednika stranke na osnivačkom kongresu u Beogradu izabran Slobodan Milošević.
- Na susretu delegacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske u Zagrebu, hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman istaknu da Hrvatska poštuje suverenitet BiH.
1991.
- Predsjednik Tuđman donio odluku o osnivanju i imenovanju članova Kriznog štaba.
- Članovi jugoslavenskog Predsjedništva iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, te Makedonije sastali se na Brijunima, dok se ostatak Predsjedništva sastao u Beogradu.
- Dr. Franjo Gregurić postao hrvatski premijer.
- Hrvatski policajac Josip Žulj i fratar Mile Mamić 17.07.1991. prilikom terorističkog granatiranja od strane srpskih granata ispaljenih na Lišane smrtno su stradali.
- Srpski teroristi oteli petoricu mještana banijskog sela Dragotinci.
- Ubijen seljak Ilija Petrović iz sela Maja pokraj Gline.
1992.
- Slomite agresora - stoji u apelu predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Ivana Supeka Vijeću sigurnosti, svim organizacijama UN, te svim akademijama s kojima HAZU surađuje i svjetskoj javnosti.
- U povodu beogradskih suđenja hrvatskim braniteljima, u Ministarstvu informiranja Hrvatske ističu da se sudi borcima suverene države, članice UN i drugih međunarodnih organizacija, pred sudovima nepriznate države i to za "zločin" učinjen protiv države koja više ne postoji.
- U Cazinskoj Krajini, prema informaciji bihaćkog Crvenog križa, od gladi umrlo 150 ljudi.
- Britanska ministrica za prekomorsku pomoć Lynda Chalker osudila Srbe u BiH, nazvavši ih javno ratnim zločincima.
- Lord Carrington prebacuje trećeg dana londonskih pregovora o BiH odgovornost za neuspjeh na Muslimane.
- Italija spremna podržati program "jugoslavenskog" premijera Panića pod uvjetom da traži putove mira i osudi nasilje, izjavio talijanski ministar vanjskih poslova Enzo Scotti.
1993.
- U Erdutu između hrvatske Vlade i lokalnih srpskih vlasti iz Knina potpisan ugovor kojim se omogućuje neometan nastavak postavljanja pontonskog mosta na Maslenici.
- I treću noć zaredom Karlovčani morali u skloništa pred četničkim projektilima.
- Muslimani žestoko topnički i pješački napadaju na područja novotravničke općine, te Žepča i Busovače.
- "Otvaranje Masleničkog mosta zapisano je u diplomatskim dnevnicima kao jedna od najopasnijih svečanosti", javlja britanskoj javnosti Adrian Brown iz Zagreba.
1994.
- Na Brijunima održan trojni sastanak predsjednika Hrvatske, Turske i BiH - Tuđmana, Demirela i Izetbegovića - potpisana trostrana brijunska izjava u kojoj je dana puna potpora uspostavi konfederacije između Federacije BiH i Republike Hrvatske, te puna podrška planu kontaktne skupine, uz poziv srpskoj strani da bez uvjeta i odgađanja prihvati plan.
- Na zasjedanju Zastupničkog doma o zaštitnim snagama UN-a u Hrvatskoj burna reagiranja zastupnika na izlaganje Milana Đukića iz Srpske narodne stranke, koji je tražio za Srbe u Hrvatskoj, kao uvjet reintegracije okupiranih područja, posebne koncesije.
- U Saboru Republike Hrvatske usvojena Rezolucija o mandatu mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) na području Republike Hrvatske, u kojoj se utvrđuje da mirovne snage nisu ispunile gotovo nijedan od ciljeva zbog kojih su u Hrvatskoj, te se od njih zahtijeva da stanu na hrvatske granice.
1995.
- Predstavnici glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju Yasushi Akashi i Thorvald Stoltenberg razgovarali u Beogradu sa Slobodanom Miloševićem o "humanitarnim posljedicama" srpskog osvajanja Srebrenice, te o stanju u Žepi, Goraždu i Sarajevu.
- Ministar vanjskih poslova RH Granić u posjetu Iranu, koji očekuje od susreta Tuđman-Izetbegović jačanje Federacije BiH i njezino snažno vezivanje uz Hrvatsku.
- Za "pad" zapadne Slavonije "državna komisija RSK" krivcem proglasila vođu pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milana Martića.
- Nakon tri godine, četnici topništvom napali Osijek i tom prilikom ubili troje ljudi, a osam ranili.
- Jedan od potpredsjednika Draškovićeva SPO-a B. Pejčić pozvao za vrijeme zasjedanja srbijanskog parlamenta poslanike da minutom šutnje odaju počast u povodu 50-godišnjice strijeljanje četničkog generala Dragoljuba Mihailovića, što su svi zastupnici i učinili.
1996.
- Hrvatska primljena u članstvo Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe - Eurocontrola.
- Holbrooke u Beogradu zatražio od Miloševića da ispuni obveze preuzete u Daytonu, te da ukloni s vlasti Karadžića i Mladića.
- OESS objavio posjed i ograničenja oružja u Hrvatskoj, BiH i "SRJ".
- Istražitelji ICTY-ja iskopali iz masovne grobnice u Cerskoj 86 tijela Bošnjaka.
Izvori
- Hrvatski informativni centar Hrvatski spomenar: 11. srpnja - 20. srpnja
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.
|