10. ožujka u Domovinskom ratu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--'''(.*?)'''--> +)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''10. ožujka u Domovinskom ratu'''-->'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[10. ožujka]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].
'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[10. ožujka]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].


1990.<br>
1990.<br>

Posljednja izmjena od 26. studeni 2021. u 08:08

Domovinski rat po nadnevcima: 10. ožujka u Domovinskom ratu.

1990.
- Odnosi Srba i Hrvata, presudni za opstanak Jugoslavije, pogoršani su nakon protesta srpskih nacionalista na Petrovoj gori, javlja BBC.

1991.
- Predsjedništvo SFRJ angažiralo JNA protiv demonstranata u Beogradu bez predstavnika Hrvatske i Slovenije - Stipe Mesića i Janeza Drnovšeka - koji se nisu složili s upotrebom armije u smirivanje nemira u Beogradu.

1992.
- Okupacijska jugoarmija na selo Muć, blizu Splita, ispalila rakete s kasetnim punjenjem. Od malih bombica, tzv. "zvončića" troje ljudi poginulo a troje ranjeno.
- U blizini katoličke crkve u Tordincima, okupiranom selu u istočnoj Slavoniji, masovna je grobnica u koju je bačeno 30 Hrvata.
- Nema promjene granica silom, izjavio predsjednik Tuđman nakon povrataka iz Bruxellesa.
- Kolumbija priznala Hrvatsku.
- Američki mediji najavljuju skoro priznavanje Hrvatske.

1993.
- Hrvatski Crveni križ vodi kao nestale u Hrvatskoj 13.788 osoba.
- U dosadašnjih petnaestak velikih razmjena zarobljenika od početka agresije na Hrvatsku, od neprijateljskih snaga oslobođeno 6.327 osoba, od kojih su većina civili.
- Nakon prihvaćanja rezolucije Vijeća sigurnosti o uspostavljanju međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, Vlada Republike Hrvatske donijela odluku kojom će jedan od najvažnijih zadataka Ministarstva zdravstva biti prikupljanje dokumentacije o ratnim zločinima.
- Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji imenovala u Ženevi petero uglednih svjetskih pravnika u Arbitražnu komisiju.
- Visoka povjerenica UN za izbjeglice Sadako Ogata izjavila u New Yorku da se u BiH nastavljaju ubijanja, mučenja, masakri i silovanja kao dio smišljene politike etničkog čišćenja.

1994.
- Predsjedništvo vijeće HR Herceg-Bosne zaključilo u Mostaru da je organiziranje i uspostava Federacije BiH uvjetovano organiziranjem i uspostavom konfederacije Republike Hrvatske i Federacije BiH, javlja HINA.

1995.
U Kopenhagen, na summit o siromaštvu, stigao hrvatski predsjednik Tuđman, koji će osobno sudjelovati u radu završnog dijela konferencije.
- Predsjednik i potpredsjednik bosanske federacije, Krešimir Zubak i Ejup Ganić, u Bonnu potpisali sporazum o federaciji BiH.
- Politička uprava Ministarstva Obrane HR Herceg Bosne priopćila da su pripadnici Armije BiH u četvrtak u 1,20 sati u Bihaću uhitili general-bojnika Vladu Šantića, zapovjednika postrojbi Hrvatskog vijeća obrane na tom području.
- Na kontrolnoj točki UNPROFOR-a između slobodnog Nemetina i okupiranog Sarvaša održana prva konferencija za novinare, na kojoj su zajedno bili predstavnici hrvatskih i srpskih medija.
- Bez ikakva povoda pobunjeni Srbi su, unatoč nastojanju pripadnika danskog bataljuna UNPROFOR-a da ih u tom spriječe, ušli u tzv. plavu zonu i zauzeli borbene položaje koje su držali prije potpisivanja Zagrebačkog sporazuma.

1996.
- Europski upravitelj Mostara Hans Koschnik donio odluku kojom Uprava EU preuzima izravnu upravu nad središnjom zonom u Mostaru. Ovu odluku donio mimo želje hrvatske strane.

Izvori[uredi]

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
{{#invoke:OTRS dopusnica|main|url1=http://www.hic.hr/%7Curl2=Hrvatskog informativnog centra|naslov=HIC}}
{{#invoke:Namespace detect|main|wikipedia=|other=}}