Razlika između inačica stranice »16. rujna u Domovinskom ratu«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--'''(.*?)'''--> +))
Redak 17: Redak 17:
- Pripadnici muslimanske Armije BiH počinili su u ramskom selu '''Hudotskom''' nedaleko Prozora stravičan zločin nad pripadnicima HVO-a koji su im se predali nakon garantiranja sigurnosti. Ukupno 22 zavezana pripadnika HVO-a (uglavnom s prostora Jajca) ubijena su brutalno iz neposredne blizine na razne načine - vatrenim i hladnim oružjem.<br>
- Pripadnici muslimanske Armije BiH počinili su u ramskom selu '''Hudotskom''' nedaleko Prozora stravičan zločin nad pripadnicima HVO-a koji su im se predali nakon garantiranja sigurnosti. Ukupno 22 zavezana pripadnika HVO-a (uglavnom s prostora Jajca) ubijena su brutalno iz neposredne blizine na razne načine - vatrenim i hladnim oružjem.<br>
- Muslimanska Armija BiH je odgovorna za pokolj Hrvata u selu Uzdol 14. rujna kada je ubijena 41 osoba, priopćeno novinarima u sarajevskom sjedištu UNPROFOR-a.<br>
- Muslimanska Armija BiH je odgovorna za pokolj Hrvata u selu Uzdol 14. rujna kada je ubijena 41 osoba, priopćeno novinarima u sarajevskom sjedištu UNPROFOR-a.<br>
'''- Vojni vođa djela pobunjenih hrvatskih Srba, četnički "kapetan Dragan" izjavio je u austrijskom dnevniku "Kurier" da će u "krajini" teći još mnogo krvi.'''
'''- Vojni vođa djela pobunjenih hrvatskih Srba, četnički "kapetan Dragan" izjavio je u austrijskom dnevniku "Kurier" da će u "krajini" teći još mnogo krvi.'''<br>
- [[Europski parlament]] je u deklaraciji zatražio od EZ i Vijeća sigurnosti UN uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog "neprekinutih napada na stanovništvo BiH". Deklaraciju je s malom većinom usvojio dva dana poslije, 18. rujna. U njoj je zatražio hitno poduzimanje mjera nužnih za oslobađanje ljudi koje "hrvatske i srpske postrojbe u BiH drže zatočenim". Protiv deklaracije glasovali su socijalistički zastupnici i zastupnici stranaka lijevog spektra. U deklaraciju se naglašava da je dužnost svih zemalja članica Europskog parlamenta ako treba i vojnim putem spriječiti širenje rata iz BiH na susjedne države.<ref>DPA/HINA: ''Europski parlament traži sankcije protiv Hrvatske''. Teleprinter. Slobodna Dalmacija. 18. rujna 1993., z. str. </ref><br>
- Tijekom svojih promuslimanskih prosvjeda trojica aktivista njemačke organizacije za ljudska prava ''[[Društvo za ugrožene narode|Društva za ugrožene narode]]'' upali u hrvatsko veleposlanstvo u Bonnu. Odbijali su napustiti prostore sve dok ne dobiju "obvezujući odgovor" vlasti iz Zagreba o zaustavljanju "brutalnosti bosanskih Hrvata prema Muslimanima u BiH", tražeći "ukidanje koncentracijskih logora, slobodan prolaz za humanitarne konvoje, da hrvatske postrojbe prekinu opsadu i topničku paljbu na oko 55 tisuća bosanskih Muslimana opkoljenih u Mostaru, i povlačenje okupacijskih postrojba iz BiH". Hrvatsko veleposlanstvo opovrgnulo je optužbe, te skrenulo uljezima pozornost na agresiju bos. Srba i Muslimana na bh. Hrvate, na muslimansko sustavno uhićivanje, mučenje, ubijanje i progone bh. Hrvata od svibnja 1993., na masovni ratni zločin muslimanskih snaga nad Hrvatima civilima u Uzdolu od prije dva dana te da su stoga prosvjede trebali održati pred veleposlanstvom BiH.<ref>HINA: ''Prosvjedni upad u hrvatsku ambasadu''. Teleprinter. Slobodna Dalmacija. 18. rujna 1993., z. str. </ref>


1994.<br>
1994.<br>

Inačica od 01:11, 25. siječnja 2023.

Domovinski rat po nadnevcima: 16. rujna u Domovinskom ratu.

1991.
- Brojne kasarne JNA prešle u ruke Hrvatske vojske uključujući Slavonski Brod, Koprivnicu, Makarsku, Petrinju, Podravsku Slatinu i Lučko.
- Borbeni zrakoplovi JNA raketirali su televizijske odašiljače na Sljemenu kraj Zagreba i onaj na Grbama pokraj Nina.
- Hrvatske obrambene snage uništile 10 JNA tenkova blizu Osijeka. Snage JNA konstantno napadaju osječku bolnicu.
- JNA napala lički gradić Otočac u kojem su tom prilikom ubijene četiri osobe i razorena crkva Svetog Trojstva.

1992.
- Američki, hrvatski i bosansko-hercegovački veleposlanici u UN odlučno traže isključenje "Jugoslavije" iz svjetske organizacije, te istaknuli da Srbija i Crna Gora nemaju pravo isključivog nasljeđivanja bivše države.
- Specijalci iz Srbije trebali su likvidirati, uoči londonske konferencije, dvadesetak uglednih Srba Gorskog Kotara, ali su zapeli u minskim poljima. - HDZ BIH, unatoč teškoćama u ratu, glavna je politička snaga hrvatskog naroda u BiH, izjavili u Ljubuškom predstavnici Crkve u Hrvata u BiH.

1993.
- U Ženevi Alija Izetbegović potpisao zajedničku muslimansko-srpsku deklaraciju, kojom je dogovoreno da se unutar buduće Unije BiH održi referendum o odcjepljenju, što otvara mogućnost podjele BiH, dok bi sva prava Unije, uključujući i članstvo u UN, pripala republici s muslimanskom većinom.
- Muslimanska vojska, Armija BiH u selu Čusto Brdo kod Maglaja izmasakrirala je tri člana obitelji Pere Zekića, Peru i suprugu mu te njihovu malodobnu djevojčicu.
- Pripadnici muslimanske Armije BiH počinili su u ramskom selu Hudotskom nedaleko Prozora stravičan zločin nad pripadnicima HVO-a koji su im se predali nakon garantiranja sigurnosti. Ukupno 22 zavezana pripadnika HVO-a (uglavnom s prostora Jajca) ubijena su brutalno iz neposredne blizine na razne načine - vatrenim i hladnim oružjem.
- Muslimanska Armija BiH je odgovorna za pokolj Hrvata u selu Uzdol 14. rujna kada je ubijena 41 osoba, priopćeno novinarima u sarajevskom sjedištu UNPROFOR-a.
- Vojni vođa djela pobunjenih hrvatskih Srba, četnički "kapetan Dragan" izjavio je u austrijskom dnevniku "Kurier" da će u "krajini" teći još mnogo krvi.
- Europski parlament je u deklaraciji zatražio od EZ i Vijeća sigurnosti UN uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog "neprekinutih napada na stanovništvo BiH". Deklaraciju je s malom većinom usvojio dva dana poslije, 18. rujna. U njoj je zatražio hitno poduzimanje mjera nužnih za oslobađanje ljudi koje "hrvatske i srpske postrojbe u BiH drže zatočenim". Protiv deklaracije glasovali su socijalistički zastupnici i zastupnici stranaka lijevog spektra. U deklaraciju se naglašava da je dužnost svih zemalja članica Europskog parlamenta ako treba i vojnim putem spriječiti širenje rata iz BiH na susjedne države.[1]
- Tijekom svojih promuslimanskih prosvjeda trojica aktivista njemačke organizacije za ljudska prava Društva za ugrožene narode upali u hrvatsko veleposlanstvo u Bonnu. Odbijali su napustiti prostore sve dok ne dobiju "obvezujući odgovor" vlasti iz Zagreba o zaustavljanju "brutalnosti bosanskih Hrvata prema Muslimanima u BiH", tražeći "ukidanje koncentracijskih logora, slobodan prolaz za humanitarne konvoje, da hrvatske postrojbe prekinu opsadu i topničku paljbu na oko 55 tisuća bosanskih Muslimana opkoljenih u Mostaru, i povlačenje okupacijskih postrojba iz BiH". Hrvatsko veleposlanstvo opovrgnulo je optužbe, te skrenulo uljezima pozornost na agresiju bos. Srba i Muslimana na bh. Hrvate, na muslimansko sustavno uhićivanje, mučenje, ubijanje i progone bh. Hrvata od svibnja 1993., na masovni ratni zločin muslimanskih snaga nad Hrvatima civilima u Uzdolu od prije dva dana te da su stoga prosvjede trebali održati pred veleposlanstvom BiH.[2]

1994.
- Sveti Otac Ivan Pavao II darovao 100.000 dolara za pomoć prognanicima u Hrvatskoj.
- Središnje mjesto u beogradskim kuloarima ima izjava Borislava Mikelića, Miloševićeva čovjeka u Kninu, da nisu točne tvrdnje kako je blisko odcjepljenje Srba u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu od Knina, no, za razliku od te izjave, iz Knina do Beograda sve češće stižu vijesti o podjeli tzv. krajina, prema kojima bi se Knin "žrtvovao" a Slavonija pripojila Srbiji.

1995.
- Prvi izletnici, njih oko 1.000, stigli na oslobođene Plitvice.
- Nakon što je Hrvatskoj izručeno 39 osumnjičenih za oružanu pobunu, ratne zločine i genocid, iz Knina je prema graničnom prijelazu u Lipovcu krenuo konvoj od 800 Srba koji su odlučili napustiti Hrvatsku.
- U novooslobođeni grad Jajce uskoro bi se moglo vratiti 22.000 prognanih jajačkih Hrvata.
- U Zadarskoj biskupiji porušeno 28 crkava, 7 župnih kuća i 9 ostalih crkvenih objekata, izjavio u intervjuu "Večernjem listu" nadbiskup Marijan Oblak.
- Glavni zapovjednik UNPROFOR-a u BiH general Rupert Smith zatražio od srpskog zapovjednika generala Ratka Mladića da osim topova većih od 100 milimetara i minobacača promjera većeg od 82 mm iz okolice Sarajeva ukloni i sve topove promjera većeg od 76 mm te protuzrakoplovne topove.

1996.
- Izborna apelacijska potkomisija primila 75 pritužbi na regularnost glasovanja u BiH.
- Zapadni promatrači, uključujući i Richarda Holbrooka, ustvrdili kako "ništa nije narušilo vjerodostojnost izbora" u BiH.

Izvori

  1. ↑ DPA/HINA: Europski parlament traži sankcije protiv Hrvatske. Teleprinter. Slobodna Dalmacija. 18. rujna 1993., z. str.
  2. ↑ HINA: Prosvjedni upad u hrvatsku ambasadu. Teleprinter. Slobodna Dalmacija. 18. rujna 1993., z. str.
RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
v • r • u
Domovinski rat po nadnevcima
Siječanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Veljača
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29.
Ožujak
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Travanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Svibanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Lipanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Srpanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Kolovoz
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Rujan
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Listopad
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Studenoga
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Prosinca
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=16._rujna_u_Domovinskom_ratu&oldid=519257"