Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

16. rujna u Domovinskom ratu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjenaNovija izmjena →
VizualnoWikitekst
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--'''(.*?)'''--> +)
Nema sažetka uređivanja
Redak 17: Redak 17:
- Pripadnici muslimanske Armije BiH počinili su u ramskom selu '''Hudotskom''' nedaleko Prozora stravičan zločin nad pripadnicima HVO-a koji su im se predali nakon garantiranja sigurnosti. Ukupno 22 zavezana pripadnika HVO-a (uglavnom s prostora Jajca) ubijena su brutalno iz neposredne blizine na razne načine - vatrenim i hladnim oružjem.<br>
- Pripadnici muslimanske Armije BiH počinili su u ramskom selu '''Hudotskom''' nedaleko Prozora stravičan zločin nad pripadnicima HVO-a koji su im se predali nakon garantiranja sigurnosti. Ukupno 22 zavezana pripadnika HVO-a (uglavnom s prostora Jajca) ubijena su brutalno iz neposredne blizine na razne načine - vatrenim i hladnim oružjem.<br>
- Muslimanska Armija BiH je odgovorna za pokolj Hrvata u selu Uzdol 14. rujna kada je ubijena 41 osoba, priopćeno novinarima u sarajevskom sjedištu UNPROFOR-a.<br>
- Muslimanska Armija BiH je odgovorna za pokolj Hrvata u selu Uzdol 14. rujna kada je ubijena 41 osoba, priopćeno novinarima u sarajevskom sjedištu UNPROFOR-a.<br>
'''- Vojni vođa djela pobunjenih hrvatskih Srba, četnički "kapetan Dragan" izjavio je u austrijskom dnevniku "Kurier" da će u "krajini" teći još mnogo krvi.'''
'''- Vojni vođa djela pobunjenih hrvatskih Srba, četnički "kapetan Dragan" izjavio je u austrijskom dnevniku "Kurier" da će u "krajini" teći još mnogo krvi.'''<br>
- [[Europski parlament]] je u deklaraciji zatražio od EZ i Vijeća sigurnosti UN uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog "neprekinutih napada na stanovništvo BiH". Deklaraciju je s malom većinom usvojio dva dana poslije, 18. rujna. U njoj je zatražio hitno poduzimanje mjera nužnih za oslobađanje ljudi koje "hrvatske i srpske postrojbe u BiH drže zatočenim". Protiv deklaracije glasovali su socijalistički zastupnici i zastupnici stranaka lijevog spektra. U deklaraciju se naglašava da je dužnost svih zemalja članica Europskog parlamenta ako treba i vojnim putem spriječiti širenje rata iz BiH na susjedne države.<ref>DPA/HINA: ''Europski parlament traži sankcije protiv Hrvatske''. Teleprinter. Slobodna Dalmacija. 18. rujna 1993., z. str. </ref><br>
- Tijekom svojih promuslimanskih prosvjeda trojica aktivista njemačke organizacije za ljudska prava ''[[Društvo za ugrožene narode|Društva za ugrožene narode]]'' upali u hrvatsko veleposlanstvo u Bonnu. Odbijali su napustiti prostore sve dok ne dobiju "obvezujući odgovor" vlasti iz Zagreba o zaustavljanju "brutalnosti bosanskih Hrvata prema Muslimanima u BiH", tražeći "ukidanje koncentracijskih logora, slobodan prolaz za humanitarne konvoje, da hrvatske postrojbe prekinu opsadu i topničku paljbu na oko 55 tisuća bosanskih Muslimana opkoljenih u Mostaru, i povlačenje okupacijskih postrojba iz BiH". Hrvatsko veleposlanstvo opovrgnulo je optužbe, te skrenulo uljezima pozornost na agresiju bos. Srba i Muslimana na bh. Hrvate, na muslimansko sustavno uhićivanje, mučenje, ubijanje i progone bh. Hrvata od svibnja 1993., na masovni ratni zločin muslimanskih snaga nad Hrvatima civilima u Uzdolu od prije dva dana te da su stoga prosvjede trebali održati pred veleposlanstvom BiH.<ref>HINA: ''Prosvjedni upad u hrvatsku ambasadu''. Teleprinter. Slobodna Dalmacija. 18. rujna 1993., z. str. </ref>


1994.<br>
1994.<br>

Inačica od 25. siječanj 2023. u 01:11

Domovinski rat po nadnevcima: 16. rujna u Domovinskom ratu.

1991.
- Brojne kasarne JNA prešle u ruke Hrvatske vojske uključujući Slavonski Brod, Koprivnicu, Makarsku, Petrinju, Podravsku Slatinu i Lučko.
- Borbeni zrakoplovi JNA raketirali su televizijske odašiljače na Sljemenu kraj Zagreba i onaj na Grbama pokraj Nina.
- Hrvatske obrambene snage uništile 10 JNA tenkova blizu Osijeka. Snage JNA konstantno napadaju osječku bolnicu.
- JNA napala lički gradić Otočac u kojem su tom prilikom ubijene četiri osobe i razorena crkva Svetog Trojstva.

1992.
- Američki, hrvatski i bosansko-hercegovački veleposlanici u UN odlučno traže isključenje "Jugoslavije" iz svjetske organizacije, te istaknuli da Srbija i Crna Gora nemaju pravo isključivog nasljeđivanja bivše države.
- Specijalci iz Srbije trebali su likvidirati, uoči londonske konferencije, dvadesetak uglednih Srba Gorskog Kotara, ali su zapeli u minskim poljima. - HDZ BIH, unatoč teškoćama u ratu, glavna je politička snaga hrvatskog naroda u BiH, izjavili u Ljubuškom predstavnici Crkve u Hrvata u BiH.

1993.
- U Ženevi Alija Izetbegović potpisao zajedničku muslimansko-srpsku deklaraciju, kojom je dogovoreno da se unutar buduće Unije BiH održi referendum o odcjepljenju, što otvara mogućnost podjele BiH, dok bi sva prava Unije, uključujući i članstvo u UN, pripala republici s muslimanskom većinom.
- Muslimanska vojska, Armija BiH u selu Čusto Brdo kod Maglaja izmasakrirala je tri člana obitelji Pere Zekića, Peru i suprugu mu te njihovu malodobnu djevojčicu.
- Pripadnici muslimanske Armije BiH počinili su u ramskom selu Hudotskom nedaleko Prozora stravičan zločin nad pripadnicima HVO-a koji su im se predali nakon garantiranja sigurnosti. Ukupno 22 zavezana pripadnika HVO-a (uglavnom s prostora Jajca) ubijena su brutalno iz neposredne blizine na razne načine - vatrenim i hladnim oružjem.
- Muslimanska Armija BiH je odgovorna za pokolj Hrvata u selu Uzdol 14. rujna kada je ubijena 41 osoba, priopćeno novinarima u sarajevskom sjedištu UNPROFOR-a.
- Vojni vođa djela pobunjenih hrvatskih Srba, četnički "kapetan Dragan" izjavio je u austrijskom dnevniku "Kurier" da će u "krajini" teći još mnogo krvi.
- Europski parlament je u deklaraciji zatražio od EZ i Vijeća sigurnosti UN uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog "neprekinutih napada na stanovništvo BiH". Deklaraciju je s malom većinom usvojio dva dana poslije, 18. rujna. U njoj je zatražio hitno poduzimanje mjera nužnih za oslobađanje ljudi koje "hrvatske i srpske postrojbe u BiH drže zatočenim". Protiv deklaracije glasovali su socijalistički zastupnici i zastupnici stranaka lijevog spektra. U deklaraciju se naglašava da je dužnost svih zemalja članica Europskog parlamenta ako treba i vojnim putem spriječiti širenje rata iz BiH na susjedne države.[1]
- Tijekom svojih promuslimanskih prosvjeda trojica aktivista njemačke organizacije za ljudska prava Društva za ugrožene narode upali u hrvatsko veleposlanstvo u Bonnu. Odbijali su napustiti prostore sve dok ne dobiju "obvezujući odgovor" vlasti iz Zagreba o zaustavljanju "brutalnosti bosanskih Hrvata prema Muslimanima u BiH", tražeći "ukidanje koncentracijskih logora, slobodan prolaz za humanitarne konvoje, da hrvatske postrojbe prekinu opsadu i topničku paljbu na oko 55 tisuća bosanskih Muslimana opkoljenih u Mostaru, i povlačenje okupacijskih postrojba iz BiH". Hrvatsko veleposlanstvo opovrgnulo je optužbe, te skrenulo uljezima pozornost na agresiju bos. Srba i Muslimana na bh. Hrvate, na muslimansko sustavno uhićivanje, mučenje, ubijanje i progone bh. Hrvata od svibnja 1993., na masovni ratni zločin muslimanskih snaga nad Hrvatima civilima u Uzdolu od prije dva dana te da su stoga prosvjede trebali održati pred veleposlanstvom BiH.[2]

1994.
- Sveti Otac Ivan Pavao II darovao 100.000 dolara za pomoć prognanicima u Hrvatskoj.
- Središnje mjesto u beogradskim kuloarima ima izjava Borislava Mikelića, Miloševićeva čovjeka u Kninu, da nisu točne tvrdnje kako je blisko odcjepljenje Srba u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu od Knina, no, za razliku od te izjave, iz Knina do Beograda sve češće stižu vijesti o podjeli tzv. krajina, prema kojima bi se Knin "žrtvovao" a Slavonija pripojila Srbiji.

1995.
- Prvi izletnici, njih oko 1.000, stigli na oslobođene Plitvice.
- Nakon što je Hrvatskoj izručeno 39 osumnjičenih za oružanu pobunu, ratne zločine i genocid, iz Knina je prema graničnom prijelazu u Lipovcu krenuo konvoj od 800 Srba koji su odlučili napustiti Hrvatsku.
- U novooslobođeni grad Jajce uskoro bi se moglo vratiti 22.000 prognanih jajačkih Hrvata.
- U Zadarskoj biskupiji porušeno 28 crkava, 7 župnih kuća i 9 ostalih crkvenih objekata, izjavio u intervjuu "Večernjem listu" nadbiskup Marijan Oblak.
- Glavni zapovjednik UNPROFOR-a u BiH general Rupert Smith zatražio od srpskog zapovjednika generala Ratka Mladića da osim topova većih od 100 milimetara i minobacača promjera većeg od 82 mm iz okolice Sarajeva ukloni i sve topove promjera većeg od 76 mm te protuzrakoplovne topove.

1996.
- Izborna apelacijska potkomisija primila 75 pritužbi na regularnost glasovanja u BiH.
- Zapadni promatrači, uključujući i Richarda Holbrooka, ustvrdili kako "ništa nije narušilo vjerodostojnost izbora" u BiH.

Izvori

  1. ↑ DPA/HINA: Europski parlament traži sankcije protiv Hrvatske. Teleprinter. Slobodna Dalmacija. 18. rujna 1993., z. str.
  2. ↑ HINA: Prosvjedni upad u hrvatsku ambasadu. Teleprinter. Slobodna Dalmacija. 18. rujna 1993., z. str.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
v • r • u
Domovinski rat po nadnevcima
Siječanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Veljača
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29.
Ožujak
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Travanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Svibanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Lipanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Srpanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Kolovoz
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Rujan
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Listopad
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Studenoga
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Prosinca
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=16._rujna_u_Domovinskom_ratu&oldid=519257"
Sadržaj