Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

1. prosinca u Domovinskom ratu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--'''(.*?)'''--> +)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''1. prosinca u Domovinskom ratu'''-->'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[1. prosinca]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].
'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[1. prosinca]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].


1989.<br>
1989.<br>

Posljednja izmjena od 26. studeni 2021. u 07:07

Domovinski rat po nadnevcima: 1. prosinca u Domovinskom ratu.

1989.
- U središtu Ljubljane, unatoč mitinga, okupilo se nekoliko desetaka mitingaša, a policija uhitila 13 osoba koje su odbile poziv da se mirno raziđu.
- U Nišu kamenovane slovenske prodavaonice.

1990.
- Britanski list "European" navodi da je među elitnim oficirima JNA 80 posto Srba i 96 posto komunista.

1991.
- Hrvatska Vlada imenovala povjerenike za dubrovačku i osječku regiju.
- Jedna protuzračna raketa i nekoliko granata ispaljeno s teritorija Srbije na Mađarsku.
- Jedinice JNA i srpskih terorista nastavljaju artiljerijske napade na civilne ciljeve u Slavoniji.
- Specijalni izaslanik UN-a Cyrus Vance stigao u Beograd, prvu postaju svoje misije. Naime, on Će provjeriti da li je sazrela situacija za slanje mirovnih snaga UN-a.
- Nastavlja se selidba JNA iz Zagreba. Hrvatska vojska preuzela zgradu Komande Pete vojne oblasti JNA i Dom JNA.

1992.
- "Uvjeren sam da će Srbija napokon biti prisiljena prihvatiti da nije mogla stvoriti 'veliku Srbiju' od dijelova Hrvatske i da neće moći priključiti BiH Srbiji i njihovoj trećoj Jugoslaviji", izjavio na konferenciji za tisak u Zagrebu dr. Franjo Tuđman.
- Komisija UN za ljudska prava prihvatila u Ženevi Rezoluciju o stanju ljudskih prava na području bivše Jugoslavije, što je značajan korak u smjeru kvalificiranja zločina učinjenih u BiH i Hrvatskoj kao genocida.

1993.
- Hrvatska je delegacija ostala pri dosad postignutim sporazumima u sklopu Ženevske konferencije i dogovorenoga na brodu "Invincible", no muslimanska je delegacija povećala zahtjeve, rekao dr. Franjo Tuđman po povratku iz Ženeve u Zagreb.
- Hrvatska je spremna osigurati gospodarski, prometni i trgovinski izlaz BiH na more, ali ne i teritorij, rekao hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić na zasijedanju KESS-a u Rimu.

1994.
- Snage bosanskih Srba prešle granicu između BiH i Hrvatske, u Sjevernom sektoru, napale promatračku točku ukrajinskog bataljuna UNPROFOR-a zarobile sedmoricu "plavaca" i odveli ih u BiH, priopćeno na novinskoj konferenciji u sjedištu snaga UN u Zagrebu.
- Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovan u Buenos Airesu "Velikim lancem s ordenom generala San Martina", a šefu argentinske države i vlade Carlosu Menemu uručeno odličje "Velereda kralja Tomislava". Dr. Tuđman tom prigodom istaknuo da je Argentina nakon II svjetskog rata pružila utočište za 10.000 hrvatskih političkih emigranata i da je među prvima priznala Republiku Hrvatsku.
- Pakleni da za Bihać, na kojeg je palo 3.000 granata, pa se govori da Bihać postaje drugi Vukovar.

1995.
- Najnovija rezolucija Vijeća sigurnosti o okupiranim dijelovima Hrvatske i tehničkom produžetku mandata UNCRO-a do sredine siječnja iduće godine ne znači produženje mandata UNCRO-a, nego je riječ o prijelaznoj rezoluciji, prijelaznom mandatu, dok Vijeće ne odluči koje će snage poslati da provedu temeljni sporazum o reintegraciji okupiranih hrvatskih područja, izjavio predsjednik Tuđman na konferenciji za domaće i strane novinare u Zagrebu.
- U očekivanju odluke o provedbi Rezolucije 1.022 Vijeća sigurnosti, kojom su suspendirane trgovinske sankcije protiv SRJ, Austrija ukinula zapreke za uvoz i izvoz za Srbiju i Crnu Goru.
- NATO odobrio odluku da u BiH pošalje prethodnicu od 2.600 američkih, francuskih i britanskih vojnika, kako bi se pripremila operacija provedbe mira u BiH, u kojoj će sudjelovati ukupno 60.000 pripadnika međunarodnih snaga.
- OESS je bila prva međunarodna organizacija u koju je samostalna Hrvatska bila primljena, a bila je i prva koja je bivšu država SFRJ zbog agresije suspendirala iz članstva, izjavio u intervjuu za "Večernji list" hrvatski veleposlanik u OESS-u dr. Darko Bekić.
- Čelnik bosanskih Srba Karadžić traži od Francuske potporu za postizanje boljeg rješenja za Srbe u Sarajevu u zamjenu za oslobađanje dvojice francuskih pilota, piše "Le Figaro".

1996.
- Njemačke postrojbe u sklopu IFOR-a iz Hrvatske odlaze u BiH - u novoj mirovnoj misiji, neslužbeno nazvanoj SFOR (Snage za stabilizaciju), bit će stacionirane u blizini Sarajeva.
- Predsjedništvo BiH se usuglasilo, nakon dvomjesečnog pregovaranja, o organizaciji Vijeća ministara (vlade BiH).

Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Sadržaj