7. srpnja u Domovinskom ratu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''7. srpnja u Domovinskom ratu'''-->'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[7. srpnja]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].
'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[7. srpnja]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].


1991.<br>
1991.<br>

Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 02:09

Domovinski rat po nadnevcima: 7. srpnja u Domovinskom ratu.

1991.
- Nizozemski, belgijski i portugalski ministri vanjskih poslova potpisali na Brijunima deklaraciju koju su trebale prihvatiti predstavnici Slovenije i federalne vlasti.
- Mještani sela Ćelije natjerani na bijeg nakon što su ih napale srpske terorističke jedinice. - U Tenji kod Osijeka žestok sukob između hrvatskih snaga i srpskih terorista kojima su pomogle oklopne jedinice JNA i spasile ih od poraza.

1992.
- Izborna komisija Republika Hrvatske utvrdila listu kandidata za predsjednika Republike, a to su: Dražen Budiša (HSLS), prof. dr. Ivan Cesar (HKDS), dr. Savka Dabčević-Kučar (HNS), Silvije Degen (SSH), Dobroslav Paraga (HSP), dr. Franjo Tuđman (HDZ), dr. Marko Veselica (HDS), i dr. Antun Vujić (SDH).
- Hrvatske snage u silovitom napadu duboku potisnule na dubrovačkom bojištu četnike prema Trebinju.
- Okružno javno tužiteljstvo u Varaždinu podignulo optužnicu protiv ubojica europskih promatrača, pilota JNA Dobrivoja Opačića i Emira Šišića, koji su raketama srušili helikopter EZ.
- Sedmorica šefova sedam najmoćnijih zemalja svijeta zatražila, na sastanku u Muenchenu, isključenje tzv. Jugoslavije iz Svjetske zajednice i njezinih organizacija.

1993.
- Četnici srušili crkvu Sv. Katerine, staru više od dvjesta godina u Ceriću u vinkovačkoj općini.
- Duž cijele ličke bojišnice četnici provocirali i pokušavali pješačkim napadima probiti linije obrane.
- Vijeće sigurnosti počelo u New Yorku raspravu o mogućem odašiljanju postrojbi za nadzor 1.100 kilometara duge granice BiH prema Republici Hrvatskoj i Srbiji.

1994.
- Predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman posjetio Slavoniju, a tijekom boravka u Vinkovcima obratio se prognanicima iz Ćelija, sela spaljenog prije tri godine, naglasivši da ćemo sve učiniti da se okupirana područja vratimo na miran način, jer svijet to od nas traži, ali se pripremamo i za drugu opciju.
- U Zagrebu, ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Mate Granić primio u nastupni posjet novog šefa promatračke misije EU na području bivše Jugoslavije veleposlanika Paula Joachima von Stulpnagela.

1995.
- U Sarajevu živi oko 15.000 Hrvata, od kojih je oko 7.000 umirovljenika, osim izloženosti snajperima i granatama, gotovo su na rubu gladi - rekao nakon povratka iz Sarajeva Ivica Račan, predsjednik SDP-a.
- U Brukellesu, u zgradi Europskog parlamenta, 6. i 7. srpnja održana konferencija pod nazivom "Europska unija i države srednje, istočne i jugoistočne Europe", na kojoj je hrvatski predstavnik dr. Zoran Jašić izjavio "kako europskim integracijama Hrvatska ne ulazi u Europu, već se u nju vraća".

1996.
- U Sofiji održan prvi regionalni susret ministara vanjskih poslova balkanskih zemalja od svršetka rata u bivšoj Jugoslaviji. Zajedničku izjavu o dobrosusjedskim odnosima, stabilnosti i suradnji na Balkanu potpisale Bugarska, Grčka, Rumunjska, "SRJ", BiH, Turska i Albanija, sudionice susreta.

Izvori[uredi]

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
{{#invoke:OTRS dopusnica|main|url1=http://www.hic.hr/%7Curl2=Hrvatskog informativnog centra|naslov=HIC}}
{{#invoke:Namespace detect|main|wikipedia=|other=}}