Razlika između inačica stranice »21. veljače u Domovinskom ratu«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +))
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''21. veljače u Domovinskom ratu'''-->'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[21. veljače]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].
'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[21. veljače]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].


1990.<br>
1990.<br>

Trenutačna izmjena od 04:22, 13. prosinca 2021.

Domovinski rat po nadnevcima: 21. veljače u Domovinskom ratu.

1990.
- Na Kosovu uveden policijski sat.

1991.
- Sabor Republike Hrvatske odlučio da se na teritoriju Republike Hrvatske ne može primijeniti niti jedan zakon, propis ili akt, kao ni jedna odredba saveznog Ustava ako bi to narušavalo njezin suverenitet i teritorijalnu cjelovitost.
- Predsjednik Republike Hrvatske i Sabor ovlašteni da bez njihove suglasnosti savezni organi ne mogu u Hrvatskoj utvrditi postojanje izvanrednih prilike, izvanrednog stanja ili narediti upotrebu oružane sile u miru.

1992.
- Ruski Generalni konzulat obavijestio Ministarstvo inozemnih poslova Hrvatske da za putovanje naših građana u Rusku Federaciju važe hrvatske putovnice.
- Hrvatska vlada zahtijeva od svih međunarodnih subjekata puno poštovanje mišljenja arbitražne komisije Mirovne konferencije, prema kojem se granice Republike Hrvatske smatraju državnim granicama, prema međunarodnom javnom pravu.
- Javno tužiteljstvo Osijek podnijelo zahtjev za provođenje istrage protiv 60 osoba koje su sudjelovale u ratu protiv Hrvatske.
- U Dubrovniku ubijeno više od 120 nevinih ljudi, uglavnom civila, još 600 ranjeno, 30 000 ljudi je u progonstvu. Uništena su i mnoga kulturna dobra.
- Pismo Helsinki Watcha Miloševiću i Adžiću: "PRESTANITE UBIJATI HRVATE!"

1993.
- U zajedničkoj izjavi za tisak u Zagrebu predsjednici Hrvatske i Turske, dr. Tuđman i Ozal, dali punu podršku novoj američkoj inicijativi za Bosnu i Hercegovinu, te pozvali Hrvate i Muslimane u BiH da prestanu s nesuglasicama i da se uključe u zajedničke redove protiv srpske agresije.
- Premda se upotreba oružja plavim snagama veže uz samoobranu, između redaka Rezolucije 807 može se očitati "peace making", rekao u intervjuu za "Večernji list" veleposlanik Republike Hrvatske u UN dr. Mario Nobilo.
- Međunarodna Helsinška federacija za ljudska prava (IHF) na godišnjoj skupštini u Ljubljani primila u svoje redove Hrvatski helsinški odbor.

1994.
- Američki predsjednik Bill Clinton poručio da će se SAD suprotstaviti svakom kršenju primirja u Sarajevu, ali da "zasad zračni napadi na srpske položaje oko Sarajeva nisu potrebni".
- Na sjednici Komisije za ljudska prava u Ženevi hrvatski veleposlanik dr. Miomir Žužul izvijestio prisutne da Hrvatska traži 7.600 nestali osoba.
- Srpska vojska nastavlja sa žestokim artiljerijskim napadima na Bihać i Cazin.
- U Krivom Putu, uz najveće vojne počasti, pokopan pukovnik Hrvatske vojske Damir Tomljanović Gavran, legenda među hrvatskim "tigrovima", braneći domovinu na Velebitu, kod Tulovih greda.
- Specijalni izaslanik predsjednika Clintona Charles Redman na konferenciji za novinare u Zagrebu, poslije sastanka s dr. Tuđmanom i dr. Granićem, istaknu da je Hrvatska ključni partner u pregovorima o Bosni i Hercegovini.
- O srpskim zločinima nad Hrvatima Voćina 1991. godine za beogradski tjednik "Vreme" vrlo uvjerljivo govorili Srbi iz tog sela.

1995.
- U Zagrebu razgovarali predsjednik Tuđman i potpredsjednik Europske komisije Hans van den Broek o suradnji Hrvatske i EU-a. Poslije razgovora potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, Mate Granića i povjerenik Komisije Europske unije Hansa van den Broeka, predstavnika EU-a rekao novinarima da je vrlo važno da Srbija prizna Hrvatsku u njezinim međunarodno priznatim granicama i tripartitni summit za koji je Francuska dala inicijativu.
- Pobunjeni Srbi nastavljaju svojatati sisačko predgrađe Caprag, u kojem su Željezara i Rafinerija, te bi naplaćivali poreze i doprinose od Siska, što je na hrvatskoj strani izazvalo - smijeh.
- Stalni narodni sud u Bernu osudio etničko čišćenje u BiH, ocijenivši posebice da su Muslimani žrtve sustavno provedenih ratnih zločina.
- Miloševićevo odbijanje francuskog plana, koji je u međuvremenu dobio žig Europske unije i kontaktne skupine, Pariz smatra Miloševićevim podizanjem cijene kako bi što više dobio od Zapada, a na što ga je nagovorio ruski ministar Kozirev u Beogradu.

1996.
- Izbjeglice iz republike srpske, koji su u Srbiji, trebaju se vratiti na teritorij RS i očekujemo da rukovodstvo RS pozove svoj narod natrag, stajalište srbijanske vlade.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.