Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

18. siječnja u Domovinskom ratu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--'''(.*?)'''--> +)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''18. siječnja u Domovinskom ratu'''-->'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[18. siječnja]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].
'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[18. siječnja]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].


1990.<br>
1990.<br>

Posljednja izmjena od 28. studeni 2021. u 10:29

Domovinski rat po nadnevcima: 18. siječnja u Domovinskom ratu.

1990.
- Srpska pravoslavna crkva svojim nedolaskom na tradicionalno novogodišnje primanje koje priređuje predsjednik Sabora SR Hrvatske očito ne predstavlja samo neprihvaćanje gostoljubivosti domaćina, već bojkot institucije vlasti u SR Hrvatske.
- Republički sekretarijat za pravosuđe i upravu SR Hrvatske registrirao Srpsko kulturno društvo "Zora", čije je predsjednik Jovan Opačić.

1991.
- Oružje ostaje Slovenskoj teritorijalnoj obrani, jer se naredba Predsjedništva SFRJ ne odnosi na nju, izjavio slovenski ministar obrane Janez Janša.

1992.
- Rumunjska priznala Hrvatsku.
- Savezni ministar vanjskih poslova Republike Austrije dr. Alois Mock posjetio Hrvatsku i tom prilikom razgovarao s dr. Franjom Tuđmanom, dr. Zvonimirom Šeparovićem i kardinalom dr. Franjom Kuharićem.
- Austrijski generalni konzulat u Zagrebu postao Veleposlanstvo Republike Austrije u Republici Hrvatskoj.
- Izvještaj neovisnih međunarodnih stručnjaka teško optužuje JA i srpske neregularne jedinice za zločine nad Hrvatima. Prikupljeni video-vrpce, fotografije, intervjui sa svjedocima i osobna zapažanja poslani u Washington, Ujedinjene narode i glavne gradove zemalja EZ-a.
- Europski parlament bez rasprave odobrio Rezoluciju u devet točaka o priznanju neovisnosti Hrvatske i Slovenije od strana zemalja EZ, u kojoj se ističe da nove države ostaju u starim granicama.
- Helsinška komisija Američkog kongresa pozdravila priznavanje Hrvatske.

1993.
- Prema službenim podacima Odjela za informacije i istraživanje Ministarstva zdravstva do 4. siječnja 1993., izravna posljedica agresije "JA" i paramilitarnih jedinica su 23.062 ranjenika i 6.442 poginula građana Hrvatske.
- Samo ukidanje embarga na uvoz oružja u BiH nije rješenje, već ga treba tražiti u odlučnoj akciji međunarodne zajednice, koja ultimativno od bosanskih Srba i Beograda treba tražiti zaustavljanje agresije, izjavio novinarima predsjednik dr. Franjo Tuđman.
- Društvo hrvatskih intelektualki predalo u Zagrebu posebnom izvjestitelju UN za ljudska prava Tadeuszu Mazowieckom 100 dosjea s autentičnim svjedočanstvima 30 prognanika iz privremeno zaposjednutih krajeva Hrvatske i 70 bivših zatočenika srpskih logora.
- Reuter javlja o oštrim topničkim sukobima i borbama pješačkim oružjem Hrvata i Muslimana u Gornjem Vakufu.
- Zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović zabranio svojim postrojbama na područjima pod hrvatskom kontrolom da prijeđu pod hrvatsko zapovjedništvo.
- Devet mjeseci u Cersku, Konjević polje, i Kamenicu nije došao ni gram pomoći u hrani i lijekovima, jaljaju radio-amateri iz Tuzle.
- U razgovoru za pariški "Le Figaro" predsjednik Tuđman ističe da je međunarodna zajednica suviše oklijevala u sprečavanju srpske agresije.

1994.
- Muslimanskoj strani u Ženevi dat ćemo hrvatski odgovor na njihov prijedlog o konfederaciji Hrvatske i BiH, reći ćemo kakva je konfederacija moguća, ali ne takva da se stvori BiH u kojoj bi Muslimani majorizirali Hrvate, izjavio dr. Franjo Tuđman uoči dolaska iz Zagreba u Ženevu.
- Lord Owen u Ženevi najavio mogućnost povlačenja UNPROFOR-a iz Bosne nakon zime, te mogućnost da on prestane obnašati dužnost europskog posrednika u bivšoj Jugoslaviji, ako se strane u sukobu nastave boriti.

1995.
- Uskraćivanje suglasnost Hrvatske za djelovanje UNPROFOR-a na njezinu teritoriju postaje izvršno 31. ožujka 1995. u 24 sata po zagrebačkom vremenu, a povlačenje snaga mora biti završeno do 30. lipnja 1995., stoji u pismu hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića upućenom predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN Emiliju Cardenasu.
- Danas se jasno moglo vidjeli srpska sposobnost da diktiraju međunarodnu politiku, ako su američki i europski dužnosnici doputovali na Pale - uporište bosanskih Srba - unatoč rezoluciji Vijeća sigurnosti, kojom se zabranjuju kontakti sa Srbima, piše "New York Times".

1996.
- Kod Županje vojnici IFOR-a postavili i drugi pontonski most preko Save.
- Bosanski Srbi jučer se povukli sa svojih položaja na Trebeviću iznad Sarajeva. Pritom spalili svoje bunkere, nastambe i promatračnice.

Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Sadržaj