Razlika između inačica stranice »5. srpnja u Domovinskom ratu«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +))
Redak 10: Redak 10:
- Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo poslati ponovno u Beograd svoja tri vrhunska predstavnika.<br>
- Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo poslati ponovno u Beograd svoja tri vrhunska predstavnika.<br>
'''- Hrvatske majke čiji sinovi služe JNA putuju u Sloveniju kako bi izvukli svoje sinove iz JNA.'''<br>
'''- Hrvatske majke čiji sinovi služe JNA putuju u Sloveniju kako bi izvukli svoje sinove iz JNA.'''<br>
- General [[Tomislav Simović]] imenovan komandantom Treće vojne oblasti.
- General [[Tomislav Simović]] imenovan komandantom Treće vojne oblasti.<br>
- Napadom na Osijek JNA otvoreno stala na velikosrpsku stranu.<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/37067-5-6-srpnja-1991-jna-napala-osijek.html '' 5.- 6. srpnja 1991. JNA napala Osijek  '']. Portal HKV. 21. lipnja 2021. Pristupljeno 5. srpnja 2024.</ref>




Redak 43: Redak 44:
{{izvori}}
{{izvori}}
{{Hrvatski informativni centar}}
{{Hrvatski informativni centar}}
{{hakave}}


{{Domovinski rat po nadnevcima}}
{{Domovinski rat po nadnevcima}}


[[Kategorija:Domovinski rat po nadnevcima]]
[[Kategorija:Domovinski rat po nadnevcima]]

Inačica od 03:56, 5. srpnja 2024.

Domovinski rat po nadnevcima: 5. srpnja u Domovinskom ratu.

1990.
- Skupština Srbije raspustila Skupštinu i Izvršno vijeće SAP Kosovo, a Albanci smatraju da je time Kosovo faktički okupirano.

1991.
- Hrvatska Vlada zahtijeva od JNA da se povuče u svoje kasarne na hrvatskom teritoriju.
- Blizu Petrinje, srpski teroristi ubili 16-godišnju Josipu Kozić, a njenu sestru i hrvatskog gardista ranili.
- Europska zajednica odlučila poslati mirovnu misiju u Jugoslaviju.
- Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo poslati ponovno u Beograd svoja tri vrhunska predstavnika.
- Hrvatske majke čiji sinovi služe JNA putuju u Sloveniju kako bi izvukli svoje sinove iz JNA.
- General Tomislav Simović imenovan komandantom Treće vojne oblasti.
- Napadom na Osijek JNA otvoreno stala na velikosrpsku stranu.[1]


1992.
- Beogradska suđenja na kojima su osuđeni na smrt branitelji Vukovara nelegalna su, stoji u pismu Nevena Jurice, predsjednika saborskog Odbora za zaštitu ljudskih prava upućenom Amnesty Internationalu.
- Četnicima u okolici Mostara stiže pomoć iz Srbije, izjavljuje Općinski stožer HVO Mostar.

1993.
- Na redovitoj mjesečnoj konferenciji za tisak, predsjednik Tuđman rekao da Hrvatska ne želi razgovarati ni o kakvoj zamjeni teritorija, ali je spremna razmotriti svaki prijedlog u okviru cjelokupnog rješenja pitanja UNPA područja.
- Zapovjedništvo kakanjske brigade HVO-a "Kotromanić" poslalo apel predsjedniku HZ Herceg-Bosna Mati Bobanu da pomogne hrvatskom narodu koji na tom području proživljava tragediju.
- Agresija muslimanske vojske na srednju Bosnu traje već mjesec dana - muslimanske snage pale, pljačkaju, ubijaju i otimaju sve što je hrvatsko, a u okruženju se našlo oko 150.000 Hrvata.
- Šesnaest američkih vojnika, koji čine prvi dio skupine što prethodi američkih bataljunu koji bi trebao biti razmješten u Makedoniji, stiglo u Skopje.
- Mađarski carinici izvješćuju da je jedna srpska cisterna, na njihovo iznenađenje, projurila kroz mađarsku graničnu postaju brzinom od oko 70 km na sat, probivši rampu odjurila u Srbiju.

1994.
- Nakon petog dana blokade UNPROFOR-a od strane hrvatskih prognanika, prvi pokušaji "tihog" proboja blokade, na prijelazu kod Donjeg Miholjca "plavci" pokušali prijeći u Mađarsku, iz koje bi preko Srbije ušli u Baranju.
- Ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Mate Granić, u intervjuu za dnevnik "Slobodnu Dalmaciju", izjavio da će Hrvatska "bespogovorno tražiti da UNPROFOR stane na granice međunarodno priznate Republike Hrvatske i da se konačno osigura povratak prognanika".

1995.
- Predstavnici šest oporbenih stranaka u hrvatskom Saboru i deset političkih stranaka iz BiH potpisali u Sarajevu zajedničku izjavu, kojom međunarodnu zajednicu pozivaju na akciju kako bi se prekinula agresija na BiH te zaustavilo razaranje Sarajeva.
- U rubrici "Bilješke s ruba", "Frankfurter Rundschau" objavio osvrt na Stoltenbergov govor u Oslu, u kojemu je on iznio "da i kada se prikazuju kao Hrvati, u stvari radi se o Srbima", a spominjući Muslimane, rekao je da su "i to Srbi koji su prešli na islam".
- "Predsjednik Izetbegović nikada nije tražio od UN-a da pošalje preventivne 'plave kacige' u BiH kako bi spriječio izbijanje rata u BiH' odgovorio Boutros Ghali na novinarsko pitanje: zašto 1992. nije poslao "plavce" u BiH? - Predsjednik Federacije BiH Krešimir Zubak razgovarao sa zapovjednikom multinacionalne brigade iz sastava Snaga za brzo djelovanje generalom Andeiom Soubirouom, no nije se postigao nikakav konkretan dogovor oko razmještaja snaga.
- Republika Hrvatska postala 5. srpnja punopravni član Međunarodnog instituta za upravne znanosti (International Institute of Administrative Sciences - HAS).


1996.
- Hrvatski premijer Zlatko Mateša u neslužbenom posjetu Londonu, gdje se sastao s predsjednikom Europske banke za obnovu i razvitak (EBOR) Rosierom. Istaknuto da se u projekte u Hrvatskoj uložilo 280 milijuna dolara.

Izvori

  1. ↑ 5.- 6. srpnja 1991. JNA napala Osijek . Portal HKV. 21. lipnja 2021. Pristupljeno 5. srpnja 2024.
RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.
25px  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hakave.org/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće - hakave.org.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.
v • r • u
Domovinski rat po nadnevcima
Siječanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Veljača
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29.
Ožujak
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Travanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Svibanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Lipanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Srpanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Kolovoz
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Rujan
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Listopad
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Studenoga
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Prosinca
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=5._srpnja_u_Domovinskom_ratu&oldid=523409"