More actions
Našice | |
---|---|
Dvorac Pejačević u središtu Našica | |
Država | Hrvatska |
Županija | Osječko-baranjska |
Površina | |
- ukupna | 205,54 km2 |
- gradskog naselja | 19,16 km2 |
Nadmorska visina | 154 mnm |
Stanovništvo (2011.) | |
- gradsko naselje | 7.888 stan. |
- Grad Našice | 16.224 stan. |
Gradonačelnik | Krešimir Kašuba[1] |
Gradsko vijeće | |
- broj članova | 15 |
Gradska naselja | 16 naselja |
Dan grada | 13. lipnja |
Zaštitnik | Sv. Antun Padovanski |
Poštanski broj | 31500 |
Pozivni broj | +385 (0)31 |
Autooznaka | NA |
Službena stranica | www.nasice.hr |
Zemljovid | |
Našice na zemljovidu Hrvatske | |
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji
Gradska naselja
Gradu Našicama pripada i administrativno područje od 16 naselja (stanje 2006.), to su: Brezik Našički, Ceremošnjak, Gradac Našički, Granice, Jelisavac, Lađanska, Lila, Londžica, Makloševac, Markovac Našički, Martin, Našice, Ribnjak, Velimirovac, Vukojevci i Zoljan.
Zemljopis
Našice su grad u Slavoniji, 50 km zapadno od Osijeka, a nalazi se na 154 metara nadmorske visine (središte grada), gdje sjeverni obronci Krndije prelaze u nizinu istočnohrvatske ravnice. Grad se nalazi na raskrižju nekoliko važnijih prometnica i to D2 (Podravska magistrala) Osijek – Virovitica, D53 Donji Miholjac – Slavonski Brod, te D515 Našice – Đakovo. Također je i željezničko čvorište pruga R202 Varaždin – Dalj i L206 Našice – Pleternica – Nova Kapela.
Stanovništvo
Prema popisu iz 2001. na području grada Našica živjelo je 17.320 stanovnika.[2]
Etnička struktura grada:
Prema popisu iz 2011. na području grada Našica živjelo je 16.224 stanovnika od čega 7.863 muškog stanovništva, te 8.361 ženskog.[3] Prosječna starost ukupnog stanovništva je 39,3 godina.
Kretanje broja stanovnika za grad Našice od 1857. do 2011.[4]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:8235 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:500 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:250 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 1128 bar:1869 from:0 till: 1566 bar:1880 from:0 till: 1587 bar:1890 from:0 till: 1829 bar:1900 from:0 till: 2118 bar:1910 from:0 till: 2439 bar:1921 from:0 till: 2310 bar:1931 from:0 till: 2662 bar:1948 from:0 till: 3005 bar:1953 from:0 till: 3383 bar:1961 from:0 till: 4187 bar:1971 from:0 till: 5780 bar:1981 from:0 till: 6817 bar:1991 from:0 till: 8235 bar:2001 from:0 till: 8173 bar:2011 from:0 till: 7888
PlotData=
bar:1857 at: 1128 fontsize:S text: 1.128 shift:(-10,5) bar:1869 at: 1566 fontsize:S text: 1.566 shift:(-10,5) bar:1880 at: 1587 fontsize:S text: 1.587 shift:(-10,5) bar:1890 at: 1829 fontsize:S text: 1.829 shift:(-10,5) bar:1900 at: 2118 fontsize:S text: 2.118 shift:(-10,5) bar:1910 at: 2439 fontsize:S text: 2.439 shift:(-10,5) bar:1921 at: 2310 fontsize:S text: 2.310 shift:(-10,5) bar:1931 at: 2662 fontsize:S text: 2.662 shift:(-10,5) bar:1948 at: 3005 fontsize:S text: 3.005 shift:(-10,5) bar:1953 at: 3383 fontsize:S text: 3.383 shift:(-10,5) bar:1961 at: 4187 fontsize:S text: 4.187 shift:(-10,5) bar:1971 at: 5780 fontsize:S text: 5.780 shift:(-10,5) bar:1981 at: 6817 fontsize:S text: 6.817 shift:(-10,5) bar:1991 at: 8235 fontsize:S text: 8.235 shift:(-10,5) bar:2001 at: 8173 fontsize:S text: 8.173 shift:(-10,5) bar:2011 at: 7888 fontsize:S text: 7.888 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Nastao iz stare općine Našice. U 1991. pripojen nenaseljeni dio područja općine Podgorač. Od 1857. do 1971. dio podataka sadržan je u općini Koška. U 1991. izdvojen je nenaseljeni dio područja u općinu Đurđenovac.
Stanovništvo prema vjeri na području grada Našica prema Popisu 2011.:[5]
- Katolici 14.915
- Pravoslavci 560
- Protestanti 85
- Ostali Kršćani 74
- Muslimani 64
- Istočne religije 4
- Agnostici i skeptici 54
- Nisu vjernici i Ateisti 264
Etnička struktura grada prema popisu iz 2011.[6]:
- Hrvati 14.284
- Albanci 50
- Bošnjaci 21
- Crnogorci 2
- Česi 3
- Mađari 22
- Makedonci 17
- Nijemci 9
- Poljaci 2
- Romi 4
- Rusi 2
- Slovaci 1.078
- Slovenci 7
- Srbi 588
- Talijani 3
Najčešća prezimena u Našicama 2011. bila su: Knežević, Baričević, Kovačević, Puhanić, Amić, Horvat, Vulić, Jurić, Kraljik, Mandić
Uprava
Povijest
Našice se prvi put spominju 1229. godine. U srednjovjekovnim ispravama nazivaju se: Nolko, Nolche, Negke, Nexe, Nekche (mađarski), Naschitz (njemački), Vesice i Nesice.
Svjetovni gospodari Našica i našičkog posjeda bijahu Abe, David Lacković, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski, te iločki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici su templari (crkva u Martinu), ivanovci i franjevci. Godine 1734. našički posjed kupuju grofovi Pejačević i drže ga sve do 1945. godine.
Našice, grad duge povijesti, obiluju kulturno-povijesnim spomenicima. Klasicistički dvorac obitelji Pejačević jedna je od najljepših građevina na ovim prostorima. U prostranom parku Pejačevići su izgradili manji, prizemni lovački dvorac. U gradu je neogotička kapelica s kriptom obitelji Pejačević te grob skladateljice Dore Pejačević.
Tu su i gotičko barokni franjevački samostan i župna crkva sv. Antuna Padovanskog, barokizirana u 18. stoljeću s bogato urešenim oratorijem s grbom Pejačevića i rešetkama bez premca u cijeloj Hrvatskoj. Crkva ima zanimljivu nadgrobnu ploču s likom đakovačkog biskupa fra Nikole Ogramića Olovčića, orgulje, a usred sakristije su vrlo rijedak i vrijedan golem ormar bogato urešen rokoko ukrasima i četiri kutna ormara. Crkva iz 1777. godine nadživjevši tursku vlast dobila je zvonik dovršen 1714. godine.
Našički Židovi pridonijeli su hrvatskom narodnom preporodu i razvitku kulturno-društvenog života. Osnovali su i/ili su bili članovi Hrvatskog pjevačkog društva Lisinski, Obrtničko-radničkog društva, Učiteljskog društva, Dobrovoljnog vatrogasnog društva, športskog društva Hrvatski sokol. Veliku su ulogu imali u gospodarstvu (drvna industrija u Đurđenovcu, Našička štedionica, promet). U našički kraj doselili su se u Našice osamdesetih godina 18. stoljeća. Doselili su ponajviše iz ugarskih županija (Zalske, Tolnavske, Šopronjske, Baranje, Bačke i Torontalske), ali i Češke, Moravske i Austrije. [7] Krajem 20. stoljeća u okolicu grada, na poziv grofa Pejačevića, doseljavaju slovačke obitelji i osnivaju Jelisavac i Markovac Našički, a krajem 19. stoljeća isto na poziv grofa, radi potrebe za radnom snagom, okolicu Našica (Velimirovac i Breznica Našička naseljavaju doseljenici njemačkog porijekla.
Rimokatolička župna crkva sv. Antuna Padovanskog je sjedište istoimene župe i našičkog dekanata Požeške biskupije. Crkveni god (proštenje) ili kirvaj slavi se 13. lipnja, a ujedno se taj dan slavi i kao Dan grada.
Domovinski rat
U drugom tjednu rujna 1991. godine, hrvatske su vlasti pokušavale mirnim pregovorima s JNA izboriti predaju tamošnje vojarne JNA. Bilo je nekoliko vojarna koje je trebalo osloboditi. Srpnja 1991. osnovan je bataljun ZNG u sastavu 107. brigade ZNG Valpovo. Istovremeno su stizale prijetnje zapovjednika vojarne ”Jovana Ive Marinkovića” na Grbavici Ranka Dragojevića da će sravnit Našice sa zemljom. ZNG Našice dobio je zadaću spriječiti i onemogućiti izlazak oklopno mehaniziranih postrojba JNA iz tadašnje vojarne u sam grad, spriječiti razaranje grada te onemogućiti spajanje snaga iz vojarne s područjima potencijalne pobune. Neuspjeh je značio neprijateljsku blokadu područja i onda bi velikosrpski osvajači imali brze koridore proboja za svoje snage sa istoka. Tijekom kolovoza i rujna ZNG je intenzivno izviđao vojarnu i vojni poligon Grbavicu. Nakon zauzimanja vojarne JNA u Slatini 16. rujna, pripadnici ZNG-a Slatina dobili su zadaću otići u ispomoć u Našice. S hrvatske strane, osim vlasti, i preko Radija Našice pozivalo se oficire JNA neka se predaju, kako bi se izbjegao oružani sukob u kojem bi stradali civili i u kojem bi grad bio razoren. Prvi uspjeh bio je na drugoj lokaciji, gdje je postignut uspjeh. Uspostavljena je veza sa zapovjednikom vojnog skladišta Jezerac u Našičkom Markovcu i dogovorena je mirna predaja vojnog objekta s posadom što je učinjeno 19. rujna. Tada su slabo naoružane hrvatske snage došle do velike količine oružja. U noći 19. na 20. rujna zaposjelo se položaje oko Grbavice. Sve miroljubive inicijative nisu urodile nikakvim plodom. Dana 20. rujna oko 5 sati ujutro dan je znak opće opasnosti. Stanovnike se uputilo u skloništa. JNA nije birala mete, nego je pucala po svim objektima u gradu, bili oni vojni ili civilni. Zapovjednik vojarne zapovijedio je paljbu po gradu iz sveg raspoloživog oružja, minobacača, tenkova, samohodnih topničkih oruđa i vođenim raketama tipa „maljutka“. U tom napadu grad Našice pretrpio je velika razaranja. JNA je projektilima pogodila, uništila i teško oštetila brojne obiteljske domove, spomenike kulture, vodotoranj, benzinsku crpku, gospodarske objekte, hotel Park, dvorac Pejačević, poštu, naftovod Beničanci – Sl. Brod, plinovod tvornice cementa i veliki broj privatnih objekata, a nisu poštedjeli ni našičku bolnicu. Razarali su i rimokatoličke objekte: zapalili su crkveni toranj župne crkve sv. Antuna Padovanskoga te krovište Franjevačkog samostana. JNA je tako nanijela golemu materijalnu štetu. Hrvatske snage činile su postrojbe ZNG Našice i Orahovica, Odred narodne zaštite i policije, a potpomognute grupama dragovoljaca iz općina Đakovo, Valpovo, D. Miholjac, Orahovica, P. Slatina, Sl. Požega i Osijek. Uzvratili su iz sveg raspoloživog naoružanja po vojarni i poligonu Grbavici. U noći s 20. na 21. rujna opkoljena JNA i srpski dobrovoljci iz vojarne pokušali su se probiti tenkovima, samohotkama i oklopnim transporterima preko Grbavice u pravcu zaseoka Poljane u selu Zoljanima. Ušli su u minsko polje i protuoklopnu vatru hrvatskih branitelja. Tek jedna samohotka izašla je iz okruženja. Poslije je pronađena napuštena, s jednim teško ranjenim vojnikom. Poslije se pokazalo da je njom pobjegao zapovjednik vojarne, kapetan JNA Dragojević i njegov pomoćnik, kapetan Marković. Nakon tridesetak sati borbâ, združene obrambene snage Zbora narodne garde, policije i Odreda narodne zaštite našičke i susjednih općina uspjele su zauzeti vojarnu, postaviti hrvatsku zastavu na nju te zauvijek ukloniti okupatora iz grada. Predala se skupina aktivnih i pričuvnih časnika, dočasnika, pričuvnih vojnika i ročnika JNA. Zarobljeni ročnici preodjeveni su iz odora i uz policijsku pratnju ispraćeni do policijske postaje. Najstrožije je bilo zabranjeno iživljavanje ili ikakvo maltretiranje vojnika, mahom ročnika. U borbama su poginula trojica hrvatskih branitelja i ranjeno 16. Taj se nadnevak, 21. rujna, slavi kao Dan oslobođenja Našica od JNA. Nakon što je pala vojarna, ustrojena je 132. našička brigada. [8][9][10] Hrvatske vojske koja je dala veliki obol u obrani istočne Slavonije, te u oslobađanju sela na Papuku (Operacija Orkan '91.). U rujnu 1991. skupina od 67 dragovoljaca s područja našičkog kraja (bivša općina Našice) odlazi u obranu grada Vukovara od kojih 18 pogiba, neki izlaze u proboju, a većina ostalih prolazi kroz zloglasne srpske logore prije oslobađanja u kolovozu 1992.[11]
Gospodarstvo
Nositelj gospodarstva na našičkom području je Nexe grupa sa svojim članicama na čelu sa Našicecement d.d.
Poznate osobe
- Isidor Kršnjavi - slikar, kulturni i javni djelatnik
- Ladislav Pejačević - političar, hrvatski ban 1880. – 1883.
- Teodor Pejačević - političar, pravnik, hrvatski ban 1903. – 1907.
- Dora Pejačević - skladateljica
- Marcos Pejacsevich - gosodarstvenik i počasni građanin Grada Našica[12]
- Pavle Jurina - rukometaš, trener, osvajač zlatne olimpijske medalje 1984.
- Danijel Pranjić - nogometaš
- Helena Buljan - glumica
- Sandra Lončarić - glumica
- Tomislav Torjanac - ilustrator i slikar
- Berislav Rončević - dipl. pravnik, političar, saborski zastupnik, ministar obrane 2003. – 2008.
- Ivana Plechinger - glazbenica i voditeljica
- Dane Morgan, odvjetnik [7]
- Isak Heršković, liječnik [7]
- Miroslav Schlesinger, liječnik, [7]
- Mavro Spitzer, hrv. književnik i publicist [7]
- Josip Drechsler, vlasnik Prve jugoslavenske tvornice lula i glinenih proizvoda[7]
- Max Fischer, vlasnik ciglane u Markovcu Našičkom[7]
- Sigmund Heim, gospodarstvenik, zaslužan za gradnju ceste preko Krndije, od Našica do Požege[7]
- Hinko Juhn, osnivač moderne hrvatske keramike, iz Podgorača[7]
- Mario Crvenka, katolički svećenik, hrv. pjesnik, bibličar, biokemičar
- Branko Uvodić, hrvatski televizijski voditelj, spiker, urednik i počasni građanin Grada Našica[13]
- Nikola Antolović, hrv. nogometni sudac
Spomenici i znamenitosti
U gradu se nalazi dvorac obitelji Pejačević, crkva sv. Antuna Padovanskog i mnoštvo drugih starina, te poznati našički Veliki park. U novije vrijeme postalo je poznato i umjetno jezero Lapovac, na kojem se održavaju brojna veslačka natjecanja.
Obrazovanje
Našice trenutačno imaju dvije osnovne škole (Osnovna škola Dore Pejačević i Osnovna škola Kralja Tomislava), te jednu Srednju školu Isidora Kršnjavoga, s više smjerova (gimnazije: jezična, prirodoslovno-matematička i opća; ekonomska škola; elektrotehničke škole, te više različitih strukovnih škola).
Kultura
- HKD Lisinski
- Zavičajni muzej Našice
- Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica. Unutar nje djeluje Središnja knjižnica Slovaka u Hrvatskoj[14][15] (Ústredná knižnica Slovákov v Chorvátskej republike)
- Osnovna glazbena škola "Kontesa Dora"
- Udruga stvaratelja u kulturi "Rima" Našice
- Tamburaško društvo "Dora Pejačević" Našice
- Gradska glazba našice
Šport
- RK NEXE natječe se u Prvoj hrvatskoj rukometnoj ligi i regionalnoj SEHA ligi,
- NK NAŠK je nogometni klub koji se natječe u 3. HNL - Istok,
- KK Našice košarkaški klub koji se natječe u B1 ligi,
- ŽOK Našice koji se natječe u 2. odbojkaškoj ligi istok,
- NK Šipovac Našice je nogometni klub koji se natječe u 2. ŽNL Nogometno središte Našice,
- MNK Našice je malonogometni klub koji se natječe u 2. hrvatskoj malonogometnoj ligi Istok,
- Nogometno središte Našice
- Teniski klub Našice, natječe se u 3. hrvatskoj teniskoj ligi Istok,
- Kickboxing klub "Impact" Našice,
- Taekwondo klub "Našice",
- Streličarski klub Našice,
- Streličarski klub tjesnih invalida "Kuna" Našice,
- Streljački klub "Našice",
- Stolnoteniski klub "Dora" Našice,
- Stolnoteniski klub "Našice",
- Šahovski klub "Slavonac" Našice,
- Šahovski klub tjelesnih invalida "Šah- mat" Našice,
- Udruga starih športova "Slavonac" Našice,
- Športsko udičarsko društvo "Šaran" Našice,
- Karate klub "Nexe" Našice,
- Kuglački klub Našice,
- Moto klub "Racing" Našice,
- Biciklistički klub "Našice",
- Udruga za šport i rekreaciju "Lapovac" Našice,
- Športska udruga tjelesnih invalida "Našice",
- Paintball klub "Black sheep" Našice
- Zajednica športskih udruga grada Našica.
- Udruga rekreativnog trčanja "Nexe Team" Našice
- Školski športski savez grada Našica
- Udruga navijača RK Nexe Našice
- Udruga za razvijanje i promicanje auto sporta Auto klub "Panonija" Našice
Ostalo
- Udruga vukovarskih veterana našice
- Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Našice
- Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Našice
- Udruga djece poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata Našice
- Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskoga rata "Našice - Đurđenovac""
- Udruga liječenih branitelja od PTSP-a Našice
- Udruga civilnih invalida rata Našice
- Javna vatrogasna postrojba Našice,
- Dobrovoljno vatrogasno društvo Našice, osnovano 1888.,
- Savez Slovaka - Zvaz Slovakov Našice
- Udruga Zagoraca "Kaj" Našice
- Matica umirovljenika Hrvatske - Gradska udruga umirovljenika Našice
- Lovačka udruga "Jelen" Našice,
- Gljivarsko društvo Našice 2005.,
- Planinarsko društvo "Krndija" Našice
- Udruga za Hrvatsku povjesnicu Našice
- Oldtimer klub "Našice" Našice
- Radio klub "Našice" Našice
- Ogranak Matice Hrvatske Našice
- Udruga mladih "UM" Našice
- Udruga mladih "Info" Našice
- Društvo"Naša djeca" Našice
- Udruga gluhih i nagluhih osoba Našice
- Humanitarna udruga "Dar dobrote" Našice
- Udruga voćara i vinogradara Našice
- Pčelarska udruga "Pčela" Našice
- Zajednica tehničke kulture Našice
- Udruga slijepih Našice
- Kinološko društvo "Našice" Našice
- Lions club "Našice" Našice
- Hrvatski Crveni križ- Gradsko društvo Crvenog križa Našice
- Udruga dijabetičara Našice
Izvori
- ↑ Gradonačelnik Grada Našica, nasice.hr, pristupljeno 24. svibnja 2021.
- ↑ Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Popis 2001
- ↑ Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Popis 2011
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
- ↑ Stanovništvo po narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011
- ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 7,5 7,6 7,7 7,8 Snježana Fridl: Židovi u Našicama: Sinagoga srušena, zgrade ostale, groblje još čeka obnovu..., Glas Slavonije, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.
- ↑ Grad Našice Čestitamo 21. rujna - Dan oslobođenja od JNA u Našicama
- ↑ Dino Mataz: Bitka za objekte JNA u Našicama Braniteljski. 20. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ Garnizon Našice (2019.), dokumentarni film Dina Mataza. Kanal Branitelja bivše općine Orahovice. Postavljeno 20. rujna 2019. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ Sjećanje na 18 poginulih, Glas Slavonije
- ↑ S. Fridl (12. lipnja, 2015.). "Marcos Pejacsevich počasni građanin Našica". Glas Slavonije. http://www.glas-slavonije.hr/272196/4/Marcos-Pejacsevich-pocasni-gradjanin-Nasica Pristupljeno 23. studeni 2020.
- ↑ "Branko Uvodić - počasni građanin Našica". https://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/branko-uvodic-pocasni-graanin-nasica/121526/ Pristupljeno 14. lipanj 2016.
- ↑ Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
- ↑ Knjižnica Našice
Vanjske poveznice
|