Toggle menu
244,5 tis.
69
18
632,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Rusi u Hrvatskoj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Rusi u Hrvatskoj
Datoteka:Zastava Ruske Federacije.svg
Ukupno pripadnika
1.279[1]
Značajna područja naseljavanja
Grad Zagreb 331
Međimurska županija 137
Primorsko-goranska županija 135
Splitsko-dalmatinska županija 124
Istarska županija 105
Jezik
Hrvatski jezik - Ruski jezik
Povezane etničke grupe
Rusini u Hrvatskoj , Ukrajinci u Hrvatskoj

Rusi u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.279 Rusa, od čega najviše u Gradu Zagrebu.

Povijest

Prvi veliki val Rusa koji su došli u Hrvatsku stigao je nakon izbijanja Listopadske revolucije 1917. i boljševičkog terora nad carističkim snagama.

Na sjevernom Jadranu oblikovala se je mala naseobina Rusa u Crikvenici. 12. prosinca 1920. brod Vladimir doplovio je u Bakar na kojem je bilo mnoštvo oko 3000 vojnika, civila, žena i djece. Iz te je skupine dvjesta osoba poslano u Crikvenicu. Među njima bilo je mnoštvo donskih Kozaka te Rusa iz Bjelorusije i Rusije. Bili su smješteni po crikveničkim hotelima i privatnim kućama. Crikveničani i Selčani su se bojali da će im izbjeglice otjerati stalne goste pa je Zdravstveni odsjek za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje u Zagrebu zamolio Povjereništvo za socijalnu skrb dopis da se "ruski izbjeglice uputi drugamo". Kotarska oblast preporučila je smjestiti ih u Suhopolje u dvorac Janković. Ruski izbjeglice nisu premješteni jer je bilo dovoljno mjesta i za njih i za turiste u Crikvenici. Do popisa u Crikvenici 1921. ostalo je 306 osoba kojima je ruski bio materinski jezik. Vremenom su Rusi iz crikveničke zajednice iseljavali drugamo tako da ih je poslije Drugoga svjetskog rata ondje bilo samo 12. Jedini spomenik koji su Rusi ostavili u Crikvenici jest crikvenička ruska pravoslavna crkva sv. Nikole. Sagrađena je 1924., posvećena 3. veljače iste godine. Bila je jedna od triju ruskih pravoslavnih općina u Kraljevini Jugoslaviji, uz zemunsku i sarajevsku. [2]

Kretanje broja Rusa

Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Rusa
Savska i Primorska banovina (kasnije Banovina hrvatska) 1931. 9.831
Narodna Republika Hrvatska 1948 3.210
1953. 2.183
Socijalistička Republika Hrvatska 1961. 3.311
1971. 1.240
1981. 758
Republika Hrvatska 1991. 706
2001. 906
2011. 1.279
(Statistički zavod Hrvatske) [3]
  • Napomena: U popisu stanovništva 1931. godine u okviru Rusi bilježeni su podaci za Rusine i Ukrajince u Hrvatskoj.

Popis stanovništva 2001. godine

Županija Rusa Ukupni postotak
Grad Zagreb 250 27,60%
Međimurska 126 13,90%
Primorsko-goranska 88 9,72%
Splitsko-dalmatinska županija 85 9,38%
Zagrebačka 55 6,06%
Istarska 45 4,97%
Osječko-baranjska 33 3,65%
Krapinsko-zagorska 30 3,31%
Vukovarsko-srijemska 30 3,31%
Karlovačka 27 2,99%
Varaždinska 27 2,99%
Sisačko-moslavačka 20 2,21%
Zadarska 15 1,66%
Šibensko-kninska 15 1,66%
Koprivničko-križevačka 12 1,33%
Bjelovarsko-bilogorska 11 1,33%
Dubrovačko-neretvanska 10 1,21%
Požeško-slavonska 9 0,99%
Brodsko-posavska 8 0,88%
Virovitičko-podravska 5 0,55%
Ličko-senjska 2 0,22%
Ukupno 906 100%
[4]

Poznate osobe

Poznati Rusi u Hrvatskoj i osobe sa ruskim podrijetlom.

Vidi i:

Vanjske poveznice

Reference

  1. Popis stanovništva 2011. godine
  2. Filip Škiljan: Ruska pravoslavna crkva u Crikvenici. Zanemareni arhivi. Pristupljeno 6. veljače 2024.
  3. Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
  4. Popis stanovništva 2001. godine
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 Maria Grigorjan i Madina Umarova: Boris Apsen - izvanredan matematičar. Ruski emigranti čiji je doprinos razvitku Hrvatske neporeciv Hrvatski fokus. 17. kolovoza 2018.. Arhivirani [1] 12. listopada 2020. Pristupljeno 12. listopada 2020.
  6. Razgovarao Ivica Marković: Donosimo priču o splitskom liječniku koji je ostavio ogroman trag u hrvatskoj psihijatriji: Opet bih birao isti životni put! Slobodna Dalmacija. 30. listopada 2016.. Pristupljeno 27. rujna 2020.