 |
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor. |
| Slavonski Brod | |
|---|---|
 |
|
 | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija |  Brodsko-posavska
|
| Površina | |
| - ukupna | 50,27 km2 |
| Nadmorska visina | +96 mnm |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - ukupno | 59.141[1] stan. |
| Gradonačelnik | Mirko Duspara, nezavisna lista |
| Gradsko vijeće | |
| - predsjednik | Hrvoje Andrić |
| - broj članova | 25 članova |
| Gradska naselja | 16 naselja |
| Dan grada | 16. svibnja |
| Zaštitnik | Sveti Ivan Nepomuk |
| Poštanski broj | 35000 |
| Pozivni broj | +385 (0)35 |
| Autooznaka | SB |
| Službena stranica | http://www.slavonski-brod.hr/ |
| Zemljovid | |
  Slavonski Brod Slavonski Brod na zemljovidu Hrvatske | |
.gif)
Slavonski Brod je grad u Hrvatskoj, industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije, po veličini, broju stanovništva i značaju drugi grad u Slavoniji, a šesti po veličini u Republici Hrvatskoj, nakon Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, i Zadra. Proglašen je najljepšim gradom u Hrvatskoj, po izboru "Hrvatske turističke zajednice" za 2009. godinu.[2]
Ime
Tijekom Rimskog Carstva grad se zvao Marsonia, a od 1244. do 1945. godine Brod na Savi. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke, pa se zato Brod ponekad naziva "sjevernim vratima Bosne". Na tu činjenicu upučuje i sam naziv grada, koji je nekada nosio ime "Brood na Savi" ("Brood"-iskvareno od "prohod", "prijelaz"...). Identično su i drugi nazivi mijesta dobili ime: Brodarevo na rijeci Lim, Danjski Brod na Drimu, nekada Brod Zrinjski[3] na Uni, Brod Moravice kod Kupe, Brod na Kupi, Brođani i Stari Brod na Kupi, Brodarica kod Morinjskog zaljeva, Brod i Stari Brod na Drini, Kokin Brod na rijeci Uvac, Brodac Gornji i Brodac Donji pored rijeke Save... Ka Sloveniji i u Sloveniji su slični nazivi pod imenima: Bregana i Obrežje (u Srijemu ima mjesto Obrež na Savi), Breg pri Litiji, Breg, Brege, Dolnje Brezovo, Breg ob Savi, Brezje...
Gradska naselja
Slavonski Brod se sastoji od 17 naselja: Centar, Mali Paris, Plavo polje, Slavonija I, Slavonija II, Jelas, Krajiška, Lutvinka, Mikrorajon, Naselje Andrije Hebranga, Livada, Šestinac, Kolonija, Budainka, Brodsko Vinogorje, Brodski Varoš i Podvinje.
Zemljopis
Slavonski Brod se nalazi na sjevernoj obali rijeke Save, na granici s Bosnom i Hercegovinom, središte je Brodsko-posavske županije. Predstavlja čvorište glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Slavonski Brod prolaze željeznička pruga Paneuropski Koridor X i autocesta A3 iz zapadne Europe ka Bliskom Istoku, a na rijeci Savi je cestovni most koji spaja Hrvatsku i BIH (tu je i međunarodni granični prijelaz). Grad je lociran na pola puta između Zagreba i Beograda, na južnom rubu Panonske ravnice, između obronaka Dilja na sjeveru, i rijeke Save na jugu. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke. Ime prvog naselja na mjestu današnjeg Slavonskog Broda je bilo Marsonia (u rimsko doba), kasnije se pomnije kao 'stari grad' pa Brod, još kasnije Brod na Savi. Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno s rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod.
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, (Narodne novine br.90/92 i 10/97) grad Slavonski Brod je postao administrativno sjedište Brodsko-posavske županije i obuhvaća danas naselja Slavonski Brod, Brodski Varoš i Podvinje.
Regija: Slavonija
Zemljopisne koordinate Slavonskog Broda: 45° 9' 14" sjeverne zemljopisne širine
18° 1' 24" istočne zemljopisne dužine
Koordinate šireg područja grada: od od 45° 9' 11" do 45° 9' 45" sjev.z.širine od od 18° 0' do 18° 04' ist.z.dužine
Prosječna nadmorska visina: +92 m
Površina grada: Područje grada Slavonskog Broda prostire se na površini od 50,14 km² što čini 2,47% ukupne površine Brodsko-posavske županije.
Stanovništvo
Po broju stanovnika Slavonski Brod je šesti u Republici Hrvatskoj i drugi u Istočnoj Hrvatskoj (Slavonija i Baranja). Do 1991. broj stanovnika se povećavao zahvaljujući snažnom rastu gospodarstva (metalna industrija "Đuro Đaković", poljoprivredni kombinat "Jasinje", drvna industrija "Slavonija" i "Oriolik" i ostalo).
Demografski podaci
Podaci 1991.: 57.796 stanovnika, a 2001.: 64.612 stanovnika (od toga 33.727 žena i 30.885 muškaraca). Nakon rata dolazi do porasta zbog veliki broj prognanika iz Bosanske Posavine te 2005. šire područje grada ima oko 80.000 stanovnika. U gradu ima 59.141 stanovnika,[1] a s onima koji imaju prijavljeno boravište negdje drugdje 60.347 stanovnika. Zajedno s prigradskim naseljima broj stanovnika se penje na 64.612 stanovnika. Slavonski Brod, ako se uzme u obzir uska povezanost sa susjednim naseljima, čini 5 aglomeraciju Hrvatske (124.349).
Naselja i četvrti
.jpg)
Područje grada Slavonskog Broda prostire se na površini od 50.14km² što čini 2,47% ukupne površine Brodsko-posavske županije.
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, (Narodne novine br.90/92 i 10/97) grad Slavonski Brod je postao administrativno sjedište Brodsko-posavske županije i obuhvaća danas naselja Slavonski Brod, Brodski Varoš i Podvinje.
Brodska naselja
Uprava
Nakon lokalnih izbora (2017.) za gradonačelnika je izabran Mirko Duspara dr. med., iz Nezavisna lista - Mirko Duspara, a za zamjenike gradonačelnika Hrvoje Andrić prof. i Tea Tomas dipl. oec. [4]
Povijest
Naselja su na ovom dijelu Hrvatske postojala još u prapovijesno doba što je uvjetovano povoljnim geografskim položajem, ugodnom kontinentalnom klimom, plodnim tlom i blizinom rijeke. Grad je dobio ime "Brod" koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog.
Na sjeveroistočnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevačke kulture iz ranoga kamenog doba. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda.
Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Europi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena. Ona je ograđena drvenom ogradom sa žrtvenikom i preko 20 kamenih sjekira. Zanimljivi su i ostaci ovdje pronađenih kostura, gdje je jedan pokopan bez glave, dok kod drugog na lubanji nedostaje lice, što znanstvenike upućuje na postojanje "kulta lubanje" i žrtvene obrede. Prema nalazima s još nekih lokaliteta, stručnjaci smatraju da se na gradskom području vjerojatno nalazilo dosta veliko prapovijesno naselje.
Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira iz rimskih vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu Marsonia. Do danas nije utvrđeno da li je Marsonija bila samo poštanska stanica i prenoćište, ili i čitava naseobina.
Na poznatoj Peutingerovoj tabli je Marsonija označena kao Marsonie, a u djelu Notitia dignitatum zapisana je kao Auxilia Ascaria Tauruno sive Marsonia.
S problematikom ubikacije Marsonije bavili su se već izdavači Ptolomejeve Geografije u 16. stoljeću. U tom pogledu bilo je različitih mišljenja. Prvi geograf iz 16. stoljeća koji je odredio položaj Marsonie na lokalitetu Broda bio je Abraham Ortelius, koji je u svom atlasu "Theatrum orbis terrarum" (Antwerpen 1590) objavio kartu na kojoj je pokušao rekonstruirati i ubicirati sve antičke nazive panonskih i ilirskih naselja. On je Marsoniju smjestio na Savi upravo tamo gdje se danas nalazi Brod.
Na već spomenutoj Peutingerovoj tabli se najbolje vidi da je Marsonija ležala neposredno uz rijeku Savu, na mjestu gdje je rimska cesta prelazila preko spomenute rijeke. Od naših stručnjaka prvi koji je utvrdio da je Marsonija (originalno MARSVNNIA) bila na lokaciji Broda bio Matija Petar Katančić. Nakon toga, ova je činjenica opće prihvaćena u znanosti.
Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u 6. stoljeću nove ere. Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. 1224. godine. Kroz kasni Srednji vijek i glavninu Novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj Krajini, seriji utvrđenja na granici Austrije s Turskim carstvom. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja 17. stoljeća kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane Austro-Ugarske monarhije. Osim obrambene uloge, u gradu se u to vrijem razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše Franjevci pod čijim utjecajem se razvijaju prosvjeta i kultura. U 20. stoljeću Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka 20.-e godine prošlog stoljeća se nazivaju "zlatnim dobom Broda". Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije grad mijenja ime iz Brod na Savi u Slavonski Brod.
Drugi svjetski rat
Slavonski Brod teško stradava u Drugom svjetskom ratu. Dio građana nije podržavao ustašku vlast već je prešao u antifašistički partizanski pokret. Grad je teško stradao u nemilosrdnim savezničkim razaranjima 1945. godine. Slavonski Brod (za NDH se zvao "Brod na Savi") je bio vrlo važan kao strateško i prometno mjesto za NDH i Osovinske sile. Od hrvatskih gradova samo je Zadar toliko stradao u završnim akcijama Saveznika. Više od 80% građevina je bilo uništeno u savezničkim bombardiranjima pri čemu su uništene i građevine iz vremena Austro-Ugarske od iznimne kulturno - povijesne i urbanističke vrijednosti.[5].
Domovinski rat
Podrobniji članak o temi: Stradavanje djece u Slavonskom BroduTeška ga je sudbina zadesila za vrijeme Domovinskog rata za osamostaljenje Republike Hrvatske, kada je pretrpio strahovita razaranja iz susjedne Bosne i Hercegovine od strane JNA. Slavonski Brod je bio vrlo važan i srpskom agresoru zbog svog geopolitičkog položaja. Po nekim stručnjacima Brod je drugi najteže stradali hrvatski grad poslije Vukovara. U prosjeku je dnevno samo u Slavonskom Brodu kao posljedica velikosrpske agresije ginulo petero ljudi.[6] U napadima je ukupno ubijeno 29-ero djece. Poznat je velikosrpski teroristički topnički napad od 16. srpnja 1991., kad su bosanski Srbi granatom pogodili slavonskobrodski izbjeglički centar, pri čemu su ubili 12 osoba, a 60-ak ranili.[7]
Pri gotovo svakodnevnom granatiranju Slavonskog Broda od neprijateljskih granata stradale su 182 osobe od kojih je 28-ro djece.[8] Od svibnja 1992. do 1995. ranjeno je 969 hrvatske djece. Uglavnom su uzroci ranjavanja bile eksplozije ili prostrijeli za vrijeme topničkog ili zračnog napada. Među djecom ima 90 teških invalida.[9]
Zanimljivo je da je rat u Slavonskom Brodu trajao u vrijeme kada nisu postojale vojne akcije JNA u drugim gradovima istočne Hrvatske. Grad se tijekom poratnih '90-ih postupno oporavljao i obnavljao te nastojao dobro povezati, gospodarski i prometno s ostalim dijelovima Hrvatske što je uvijek bilo primarno za Brod, a i radilo se na obnavljanju industrijskih pogona, koji su svojevremeno zapošljavali većinu stanovnika.
Slavonski Brod i okolica su dali obol u obrani i oslobađanju i drugih dijelova Hrvatske. U operaciji Maslenica su podnijeli veliki teret, braneći tek oslobođeni Kašić, ključno mjesto za obranu Zadra. U samo jednoj noći (1. na 2. veljače) su u području sela Kašića ili njegove okolice poginula 23 pripadnika brodske 3. bojne Kobre iz sastava 3. gardijske brigade Kune.[10][11]
Danas
Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje Središnju Europu s Malom Azijom. Kao administrativni centar Županije i industrijski centar, Slavonski Brod i dalje raste i razvija se, pogotovo u posljednjih desetak godina.Iako se naglasak razvitka u posljednje vrijeme stavlja u razvijanje turizma i uslužnih djelatnosti,Brod je uvijek bio i uvijek će biti industrijski grad i njegova budućnost je upravo u tom sektoru te je potrebna daljna modernizacija brodskih tvornica i industrije.
Gospodarstvo
Industrija
Slavonski Brod ima dosta razvijenu industriju, iako je ona zbog rata i dosta lošeg prijelaza iz planskog gospodarstva u kapitalističko tržišno gospodarstvo opadalo niz godina. Početkom 2000-ih stanje u gospodarstvu na području Grada Slavonskoga Broda ide na bolje, pa tako iz stečajne krize izlazi i brodski holding "Đuro Đaković" koji je i dobro znan preko granica Hrvatske po izrazito širokom i kvalitetnom proizvodnom programu. Proizvodi ove tvrtke su: mostovi (Maslenički most), željeznička vozila, industrijska postrojenja, poljoprivredni strojevi, auto dijelovi, borbena vozila i sustavi (tenk Degman). Zahvaljujući suradnji sa svjetski priznatim tvrtkama Patrijom i Kongsbergom, kroz provedeni transfer tehnologije, Đuro Đaković djeluje kao dobavljač potpuno opremljenih oklopnih vozila u zasebno ugovorenim budućim programima. Rezultat ove suradnje proizvodnja je oklopnih modularnih vozila AMV 8x8.
Poljoprivreda
Važna je i poljoprivreda i uzgoj voća, a dobro se razvija i prehrambena industrija, upravo idealna za ovo područje. Brodski kraj poznat je po proizvodnji iznimno kvalitetnih vrsta vina. Na području grada postoji nekoliko vrlo uspješnih proizvođača vina, koji svoje proizvode i izvoze (najpoznatiji vinarija "Zdjelarević").
Promet
Promet je uvijek bila važna stavka brodskog gospodarstva i od rimskih vremena, pa tako i danas. Kroz Brod prolazi važna Hrvatska autocesta (A3) Zagreb - Slavonski Brod - Beograd. Također Luka Brod je druga najvažnija riječna luka u državi (u izgradnji je suvremena lučka infrastruktura s predviđenim godišnjim kapacitetom od 1.500.000 tona). Samo 15 km istočno od centra Broda nalazi se autocesta A5 ("Slavonika") koja leži na međunarodnom tranzitnom pravcu Koridor 5c, koji će povezivati srednju Europu i Slavoniju s Bosnom i Hercegovinom i obalom Jadranskog mora. Šira prigradska zona grada jedno je od najvećih cestovnih čvorišta u Hrvatskoj, s obzirom na već postojeću autocestu A3. Trenutno se gradi novi autobusni kolodvor koji je po broju prometa treći u Hrvatskoj.
Dobar prometni položaj prati i dobra ponuda za punjenje vozila pa tako u gradu postoji nekoliko punionica za električna vozila, a jedno od njih je od poznate američke tvrtke Tesla. Od standardnih benzinskih postaja tu su INA, Adria Oil, Crodux, Petrol, Tifon, Lukoil te uskoro Shell.
Trenutno je u izgradnji punionica stlačenog prirodnog plina (eng. "CNG") koja će biti prva u Hrvatskoj bez posade s automatskom naplatom te će biti jedina od Zagreba do Beograda. Danas u Hrvatskoj postoje ukupno četiri punionice od čega su samo dvije za javne namjene. [12]
Uslužne djelatnosti
Uslužne djelatnosti jedan su od vrlo važnih čimbenika u gradu, a posebno turizam. U Slavonskom Brodu se nalazi spomenik nulte kategorije "Brodska tvrđava", koja je inače najveći i najvažniji fortifikacijski spomenik kontinentalne Hrvatske, osim toga u Brodu postoje još mnoge građevine i manifestacije koje u zadnje vrijeme privlače posjetitelje.
Jedna od tih zanimljivosti je i površinom najveći gradski trg u Hrvatskoj, Trg Ivane Brlić-Mažuranić, ujedno i jedan od najljepših u državi, koji svojim južnim dijelom izlazi na rijeku Savu na koju se pruža izvanredan pogled.
Tu se nalazi i kuća Ivane Brlić-Mažuranić, svjetski proslavljene spisateljice za djecu, kojoj trg i duguje svoje ime. Na njemu se tijekom godine održavaju mnogobrojne kulturne manifestacije, koje privlače pažnju, a obiluje i mnoštvom različitih sadržaja, kao što su galerije, knjižare, kavane, noćni klubovi, različite trgovine. Zbog svega navedenoga predstavlja centar društvenih događanja u gradu i odlično mjesto za dobar provod. U neposrednoj blizini trga nalazi se i najveće i najuređenije gradsko šetalište uz rijeku u državi, poznat kao popularni brodski "Kej". Kao niti jedan drugi grad na Savi, Brod i njegovi građani, živi zajedno sa svojom rijekom.
Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda
Razvojna agencija [13] osnovana je 14. ožujka 2008, a s radom je započela 30. lipnja 2008. Osnivač Društva je Grad Slavonski Brod, koji je Razvojnu agenciju osnovao zbog rastućih potreba kvalitetne pripreme projekata za kandidiranje prema državnom proračunu te prema fondovima Europske unije. Također uloga agencije je stručno osposobljavanje i izobrazba u poduzetništvu.
Uz pripremanje i izradu projekata, Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda bavi se i organiziranjem sajmova te je bila izvršni organizator tradicionalnog 13. Katarinskog sajma obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, koji se održao od 24.-28.11.2008. godine na prostoru Tvrđave Brod.
Spomenici i znamenitosti
Tvrđava Brod
Podrobniji članak o temi: Tvrđava BrodPo svojim dimenzijama, ova utvrda spada među najveće takve objekte u Hrvatskoj (i u Europi), pa je usporediva i s Dioklecijanovom palačom, čiji je sjeverni pandan. Brodska tvrđava je inače najveći spomenik kontinentalne Hrvatske, a ujedno je i spomenik nulte kategorije. Građena je u vremenu od 1715. do 1780. godine i bila je važna pogranična tvrđava na rijeci Savi. U njezinom središtu nalazi se oktogonalna kapelica sv. Ane.
Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva
Podrobniji članak o temi: Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom BroduGodine 1694. sagrađen je drveni franjevački samostan koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun Trenk, zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu nego su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, o čemu svjedoči i njihova iznimno bogata knjižnica, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj.
Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezentativnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske. Spomenik je nulte kategorije.
Svetište Gospe od Brze Pomoći
Svakoga "osmoga" u mjesecu brojni vjernici hodočaste u svetište Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu.[14][15]
Trg Ivane Brlić-Mažuranić
Glavni gradski trg nosi ime po poznatoj spisateljici Ivani Brlić-Mažuranić. Trg Ivane Brlić-Mažuranić ili Korzo površinom je najveći trg u Hrvatskoj. Na njemu se nalazi niz palača među kojima je i palača obitelji Brlić. Na trgu se nalazi kip Ivane Brlić-Mažuranić, likovno-umjetnički salon Becić i brončane ploče uspješnim sportašima Veniu Losertu, Mariju Mandžukiću, Ivici Oliću i Ivanu Rakitiću.
3D Slika
3D Slika u Slavonskom Brodu djelo je svjetski poznatog 3D umjetnika, Brođanina, Filipa Mrvelja. Nastala je 2011. godine na prostoru nekadašnjeg Malog gradskog kupališta, a njezina površina iznosi 1300 m2. U trenutku nastanka bila je najveća takva slika u svijetu.
Splavarska ulica
Podrobniji članak o temi: Splavarska ulicaSplavarska ulica u Slavonskom Brodu jedina je takva u Hrvatskoj. Čine ju osamdesetak splavi poredanih jedan do drugog na rijeci Savi, od centra grada do gradskog kupališta "Poloj".
Gradsko kupalište "Poloj"
Podrobniji članak o temi: ŠRC PolojGradsko kupalište "Poloj", pješčana je plaža smještena 2.5 km od gradskih bazena na rijeci Savi. Jedna je od najljepših riječnih plaža u Europi, a na njoj svake godine spas od ljetnih vrućina traže tisuće Brođana. Osim plaže ovdje se nalazi i sportsko rekreacijski centar koji sadržava košarkaško, odbojkaško i nogometno igralište, stolove za stolni tenis, podlogu za šah i teren za badminton. Svake godine na "Poloju" se organiziraju brojna događanja kao što su Motorijada i Pečenkijada.
Šetnica uz Savu
Podrobniji članak o temi: Brodski kejŠetnica uz rijeku Savu ili popularno brodski Kej jedna je od najdužih i najljepših šetališta uz rijeke u Hrvatskoj. Njezina duljina iznosi 2,5 km i prostire se od ušća rijeke Mrsunje u Savu do gradskih bazena. Prilikom izgradnje novih 600 m pronađeni su brojni arheološki ostatci. Na šetnicu se nastavlja šetalište koje prati Savu Splavarskom ulicom skroz do "Poloja" čime se dobiva 5 km dugo neprekinuto šetalište u kojem uživaju brojni Brođani. Šetnica je ukrašena brojnim grafitima, a tu se nalazi i kip Potjeha lika iz Ivanine bajke "Kako je potjeh tražio istinu".
Crkva svetog Antuna Padovanskog u Podvinju
Jedna od najljepših crkava u Slavonskom Brodu svakako je župna crkva župe sv. Antuna Padovanskog smještena u naselju Podvinje na obroncima Dilj gore. Uz crkvu nalazi se kip sv. Antuna i park. Svake godine brojni Brođani, ali i vjernici iz okolnih krajeva posjećuju župu,dana 13.6. kako bi prisustvovalu najvećoj kirvajskoj proslavi u gradu.
Kulturno-povijesna cjelina Slavonski Brod
Slavonski Brod grad je bogate povijesti. U njegovom centru, ali i ostalim dijelovima nalazi se pregršt brojnih povijesnih, kulturnih i arhitektonskih spomenika. Upravo iz tog razloga Ministarstvo kulture stavilo je povijesno urbanu cjelinu Slavonski Brod pod zaštitu. Na prostoru pod zaštitom mogu se vidjeti brojne barokne, secesijske i klasicističke građevine.
Industrijski park
Nalazi se u kontaktnoj zoni tvrđave Brod, u Ulici Hanibala Lucića. U parku su postavljeni vozila i mehanizacija proizvedeni u tvornici „Đuro Đaković“.
Ostale znamenitosti
Zgrada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu
Zgrada Državnog arhiva u Sl. Brodu smještena je u ulici Augusta Cesarca i 12.siječnja 1989. proglašena je spomenikom kulture. Zgrada je izgrađena 1910. u duhu secesije. Umjetnička obrada fasadnog plašta, i štuko-dekorativne aplikacije na fasadi govore o visokom umjetničkom nivou graditelja. Po svom izgledu ide u red kvalitetne secesijske arhitekture u Sjevernoj Hrvatskoj. Zbog gore navedenog i predočene dokumentacije doneseno je rješenje o registraciji i upisu objekta u Registar spomenika kulture IV. kategorije. [Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod; Godišnjak 2009.-2010.]
Sportska dvorana Vijuš Višenamjenska športska dvorana Vijuš, kapaciteta 2.150 gledatelja, otvorena je 27. studenog 2009., nakon 20 godina gradnje.
Vatrogasni penjački toranj
Građen je od 1903. do 1904. godine od strane Odbora brodskog vatrogasnog društva. Koristeći vodu iz Save služio je za potrebe gašenja požara, polijevanje i čišćenje gradskih ulica. Obnovljen je i osvjetljen 2003. godine.
Zgrada Hrvatskog doma otvorenog 1925. godine
U spomen na najpoznatiju ljubavnu priču grada Slavonskog Broda, onu između roda Malene i Klepetana u naselju Slavonija II nalazi se maketa Klepetana.
Spomenik poginuloj djeci
U Brodskom Vinogorju na obroncima Dilj gore nalazi se planinarski dom "Đuro Pilar".
Most na Savi
"Đurin" most
Pješački most napravljen iznad pruge za potrebe radnika u tvornici Đuro Đaković. U vrijeme zlatnog doba Đure Đakovića, kada je u njegovim pogonima radilo oko 20 000 ljudi, most su svakodnevno koristili deseci tisuća radnika i ljudi. S obzirom na velik protok ljudi u malom vremenskog periodu (kada završava jedna i počinje druga smjena) ovaj most pripada skupini veliki inžinjerskih rješenja. Posebnu važnost daje mu činjenica da su ga projektirali brodski inženjeri. Autor idejnog arhitektonskog rješenja je Duško Medaković, dipl.ing.arh.
Vatrogasni dom
Izgradnja zgrade vatrogasnog doma u Slavonskom Brodu završena je 1900. godine. Nalazi se odmah uz samostan. Jedna je od najpoznatijih brodskih znamenitosti.
Kip prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu Smješten je na trgu dr. Franje Tuđmana, sjeverno od Korza, ispred hotela Park. Spomenik je svečano otkriven 10. prosinca 2006.
Spomenik tisućitoj godišnjici osnutka Hrvatskog kraljevstva
Spomenik su 1925. godine postavili žitelji tadašnje općine Podvinje. Nalazi se u parku pokraj crkve sv. Antuna Padovanskog.
Mural Mariu Mandžukiću i Ivici Oliću na Stadionu kraj Save
Obrazovanje
Početkom rada Sveučilišta u kolovozu 2020. godine grad Slavonski Brod postaje sveučilišni grad. Sveučilište nastaje spajanjem Strojarskog fakulteta, Učiteljskog fakultet Osijek - dislocirani studij Slavonski Brod i Veleučilišta (VUSB) koje je osnova još u listopadu 2006. godine.
Danas u Slavonskom Brodu postoji osam srednjih škola, jedanaest osnovnih škola i jedna osnovna i srednja glazbena škola. Od ustanova predškolskog odgoja, u gradu postoji dvanaest dječjih vrtića, centar za rehabilitaciju i odgoj djece s teškoćama u razvoju i jedna glazbeno-jezična radionica.
Stopa nepismenosti u Slavonskom Brodu zanemarivo je niska u odnosu na cjelokupno stanovništvo, a najveći je broj nepismenih u starijim dobnim skupinama što se može povezati s drugačijim uvjetima života i obrazovanja u ranijim vremenima. S druge strane, obrazovani dio stanovništva najviše čini ono koje završava osnovne i srednje škole, a manjim dijelom više škole i fakultete. Ali, taj se trend u zadnje vrijeme počinje značajno mijenjati, zbog sve viših zahtjeva, što ih postavlja tržište rada po pitanju odgovarajuće naobrazbe pojedinaca. S obzirom da je stopa nataliteta u opadanju, sve manji broj djece se upisuje u osnovne škole. Ipak, po spolnoj strukturi jednak se broj dječaka i djevojčica upisuje u osnovnu školu, dok pri upisu u srednju školu broj djevojčica koje upisuju gimnaziju je gotovo dvostruko veći od dječaka, dok je omjer isti, ali u korist dječaka pri upisu u obrtničke škole. Pri upisu u više i visoke škole razlike nisu značajne. Možda bi još bilo zanimljivo spomenuti da dvostuko više muškaraca stječe doktorsku titulu po završetku poslijediplomskog studija.
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku o broju djece u vrtićima i školama grad Slavonski Brod je jedan od gradova koji bilježi najveći porast novih mališana u dječjim vrtićima. Uspoređujući s podatcima broja upisane djece u dječjim vrtićima u 2017./2018. godini (ukupno 1.637 djece), u 2018./2019. godini Slavonski Brod ima čak 103 djeteta više upisana u dječje vrtiće (ukupno 1.740 djece). [16]
Osnovnoškolske ustanove u Slavonskom Brodu
- OŠ Ivana Gorana Kovačića Slavonski Brod
- OŠ Antuna Mihanovića Slavonski Brod
- OŠ Huge Badalića Slavonski Brod
- OŠ Đure Pilara Slavonski Brod
- OŠ Blaža Tadijanovića Slavonski Brod
- OŠ Bogoslava Šuleka Slavonski Brod
- OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod
- OŠ Ivane Brlić Mažuranić Slavonski Brod
- OŠ Milana Amruša Slavonski Brod
- OŠ Ivana Zajca (osn.glazbena škola) Slavonski Brod
- OŠ Dragutina Tadijanovića Slavonski Brod
- OŠ I.B. Mažuranić - Područni razredni odjel u Brodskom Varošu
- OŠ Bogoslav Šulek - Područni razredni odjel u Vranovcima
Srednjoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:
- Gimnazija "Matija Mesić" Slavonski Brod (nastava se održava po programima jezične, opće i prirodoslovno-matematičke gimnazije)
- Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti (nastava se održava po programima klasične i sportske gimnazije)
- Tehnička škola Slavonski Brod
- Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod
- Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod
- Srednja medicinska škola Slavonski Brod
- Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod
- Obrtnička škola Slavonski Brod
Učilišta:
- Pučko otvoreno učilište Brod
- Pučko otvoreno učilište Libar
Visokoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:
Studentski smještaj
- Studentski centar u Slavonskom Brodu
Dječji vrtići
- Dječji vrtić „Gita”
- Dječji vrtić „Hlapić”
- Dječji vrtić „Kosjenka”
- Dječji vrtić „Lira”
- Dječji vrtić „Pčelica”
- Dječji vrtić „Potjeh”
- Dječji vrtić „Seka i Braco”
- Dječji vrtić „Stribor”
- Dječji vrtić „Radost”
- Dječji vrtić „Tintilinić”
- Dječji vrtić „Trnoružica”
- Sportski dječji vrtić „Palunko”
- Zlatni cekin Kruha sv. Ante
Poznate osobe
|
|
Kultura
|
Kazališta
Knjižnice
Muzeji
Galerije
|
Ustanove
Manifestacije "Brodsko kolo" smotra folklora Brodsko-posavske županije
"Gloria Festung Brod", multimedijski je spektakl u prostoru Tvrđave.
Likovna kolonija "Sava"
Likovna kolonija "Slavonija"
"U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić"
"x-k.e.r.u.b. music festival"
|
Mediji
|
Novine
Radio
Televizijske postaje
|
Portali
|
Šport
Najpopularniji športovi su nogomet i košarka.
Brođani su dali zavidne rezultate u tim športovima kao i u mnogim drugima, poglavito boks, akrobatski rock 'n' roll, tenis, karate, rukomet, kajak i kanu. Poznati sportaši iz Slavonskog Broda su nogometaši Ivica Olić i Mario Mandžukić, rukometaši Venio Losert i Dejan Krtolica, košarkašice Kornelija Kvesić, Iva Ciglar i Jelena Ivezić te kajakaši Marko Lipovac i Antun Novaković.
Od 1954. održava se Međunarodna kajakaška regata „Slavonski Brod“, koja je u kalendaru ICF-a.
Europa kup u field samostrelu održava se od 2006. godine. Održava se u dvorani s metama na udaljenosti od 18m. Zanimljivost natjecanja je dodjela prijelaznog pehara pobjedniku eliminacijskog dijela turnira koji je zajednički za muškarce i žene.
Božićni malonogometni turnir 'Slavonski Brod' održava se od 1995. godine te je po visini nagrade jedan od najboljih u Hrvatskoj.
Nogomet
- NK Amater
- NK Budainka
- NK Marsonia (navijači: "Legija")
- NK MV Croatia (natjecali se i kao NK Marsonia 1909)
- HNK Željezničar
- NK Vinogorac, Brodsko Vinogorje
- NK Roma - 1. romski nogometni klub u Hrvatskoj trenutno se ne natječe.
- NK Trgovački (ugašen)
- ŽNK Viktorija
- NK Podvinje, Podvinje
- NK Graničar, Brodski Varoš
Mali nogomet / futsal
Košarka
- KK Slavonski Brod
- KK Svjetlost Brod
- BAKL-Brodska amaterska košarkaška liga
- ŽKK Brod na Savi
Borilački športovi
- Taekwondo klub Kolonija
- MMA klub TIGAR Brod
- Boksački klub Posavina Kuna
- Boksački klub Brod
- Taekwondo klub Brod
- Karate klub Slavonski Brod
Kajak/kanu
Plivanje
Vaterpolo
Konjički sport
- Zaprežni klub Slavonac
Hokej
Ostalo
- Rukometni klub "Brod"
- TK Brod
- Šahovski klub Oriovac
- MOK Marsonia
- Odbojkaški klub "Brod"
- Odbojkaški klub "Kolonija"
- Squash club BROD
- Curling Club "Legija"
- Športski plesni klub Top-dance
Udruge i klubovi
|
|
Gradovi prijatelji
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Rezultati popisa 2011.
- ↑ Slobodna Dalmacija - Hrvatska turistička zajednica: Slavonski Brod - najljepši grad u Hrvatskoj, Aleksandra Primorac/EPEHA, Danijel Soldo/CROPIX, objavljeno 25. rujna 2009. god.
- ↑ Српско коло, број 38., стр. 15., Ускочко и соколско гнијездо на Уни. 2019. https://ssr.org.rs/srpsko-kolo-broj-38-list-saveza-srba-iz-regiona/
- ↑ [1], https://www.slavonski-brod.hr/, pristupljeno 26. lipnja 2020.
- ↑ Studenti.math.hr - Slavonski Brod
- ↑ Hrv. institut za povijest Hrvatski institut za povijest - Predstavljena knjiga prof. dr-a Mirka Valentića Rat protiv Hrvatske 1991.- 1995., 8. lipnja 2010., govor povjesničara Mate Artukovića
- ↑ HIC Dom i svijet br.434 - Na današnji dan
- ↑ Slavonski Brod u Domovinskom ratu - Željko Mužević
- ↑ [2] Marina Ajduković - Djeca rata u Hrvatskoj
- ↑ Petar Vulić: Operacija Maslenica - bitka svih bitaka (3): Bez Domovinskog rata ne bi bilo ni Hrvatske, Fokus, Zagreb, br.458/2009., 20. veljače 2009. str. 25
- ↑ SB portal Kašić noćas ne smije pasti, 22. siječnja 2010., pristupljeno 17. travnja 2010.
- ↑ Važan projekt za Brod-plin, a još važniji za grad Slav. Brod
- ↑ Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda
- ↑ Svetište Gospe Brze Pomoći - Slavonski Brod - Hodočasnički dani Gospi Brze Pomoći
- ↑ (IKA): Relikvije bl. Stepinca na hodočasničkom danu Gospi Brze Pomoći, IKA - najave: 8. svibnja 2015., IKA N - 169490/5
- ↑ [3] Pristupljeno 4. rujna 2020.
- ↑ Brod Portal Krešimir Grčević: Rukometaš koji je izumio "cepelin", 26. ožujka 2013. (pristupljeno 24. travnja 2017.)
- ↑ Dobro jutro, Hrvatska/V.M./HRT: Počele Tadijine jeseni HRT. 2. studenoga 2020. Pristupljeno 3. studenoga 2020.
- ↑ www.kkkmarsonia.hr
- ↑ KKK Olimpik
- ↑ Rekreacija.hr
- ↑ Brlog Predstavlja
- ↑ Fotoklub Kadar SB
- ↑ SKAC SB
- ↑ Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Grada Slavonskog Broda i Mestne občine Celje
Vanjske poveznice
- Službena stranica grada Slavonskog Broda
- Turistička zajednica Slavonskog Broda
- Portal grada Slavonskog Broda
- Slavonski Brod
- Službena web stranica grada Slavonskog Broda
| ||||||||||||||||||||||