Langobardska središta u Italiji

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Langobardska središta u Italiji čini sedam mjesta moći od 568. do 774. godine na Apeninskom poluotoku. Ova mjesta svjedoče o velikim dostignućima Langobarda koji su emigrirali iz sjeverne Europe i razvili svoju originalnu kulturu u Italiji gdje su vladali velikim teritorijem u 6., 7. i 8. stoljeću. Langobardska kultura je bila sinteza arhitektonskih stilova koji označavaju prijelaz iz antike do europskog srednjeg vijeka, uključujući baštinu starog Rima, ranokršćanske duhovnosti, bizantskih utjecaja i germanske sjeverne Europe.

Langobardska središta u Italiji
Glavni brod Crkve sv. Spasitelja u Bresciji

Skupina ovih sedam mjesta moći svjedoče o glavnoj ulozi Langobarda u duhovnom i kulturnom razvoju srednjovjekovnog europskog kršćanstva, pogotovo potičući razvoj monaštva. Zbog toga je sedam sljedećih lokaliteta upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2011. godine:

  • Cividale del Friuli (Udine) - tzv. Area della Gastaldaga, područje s ostacima patrijarhalne palače (današnji Nacionalni arheološki muzej) patrijarha Callista s bazilikom (slika desno) i krstionicom sv. Ivana Krstitelja, te kompleks langobardskog hrama (danas oratorij Santa Maria in Valle) koji ima jedine čiste lombardijske frizove, koji su jedina poveznica između umjetnosti antike i karolinške renesanse.
  • Kompleks crkve San Salvatore, osnovane 753. god. kao crkva samostana i kasnije posvećenog sv. Juliji (Santa Giulia) (Brescia) koji je dovršen tek 1599. god.
  • Kaštel s "tornjem torbi" i Gospinom crkvom izvan zidina (Santa Maria foris portas) u Castelsepriou (Varense) - bivši starorimski castrum koji je pretvoren u stražarnicu samostana posvećenog Gospi, a koji je postao prva trgovačka postaja Langobarda u 8. st. Bazilika je trobrodna bazilika sa središnjom apsidom u kojoj se nalaze najveće freske predromanike.
  • Kompleks Santa Sofia (Benevento) je osnovao vojvoda Arehis II. od Beneventa 760. god. i sagrađena je po uzoru na kapelu Liutpranda iz Pavije koja je opet izgledala kao središnji brod Aja Sofije. Od izvornih fresaka sačuvane su one u boćnim apsidama. Kasnije je, u 13. st., oko nje sagrađena samostanska crkva.
  • Bazilika San Salvatore u Spoletu (Perugia) je ranokršćanska bazilika iz 4.-5. st. koju su Langobardi obnovili i jako proširili u 8. st. Ona je trobrodna s trostrukim svetištem iznad kojeg je osmerokutni svod, dok je apsida polukružna i okružena s dvije prostorije, tako da izvana imaju zajednički ravan zid. Pročelje s polustupovima i tri portala ukrašena antičkim motivima joj je sačuvano u izvornom obliku.
  • Clitunovo svetište, Campello sul Clitunno (Perugia), je starorimski korintski hram koji su Langobardi pretvorili u Crkvu sv. Spasitelja (San Salvatore). Ona na zapadnom pročelju ima gredu s rijetkim latinskim epigrafskim langobardskim natpisom. Unutra ima bačvasti svod s apsidom na kraju, te freskama iz 7. st.
  • Svetište sv. Mihovila, Monte Sant'Angelo (Foggia), je bilo nacionalno langobardsko svetište nakon osvajanja Gargana (7. st.) čiji su pkrovitelji bili langobardski vladari i vojvode Beneventa.

Poveznice[uredi]


v • r • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

v • r • u
srednjovjekovna umjetnost
predromanika
bizantska umjetnost
ikona  · ikonoklazam  ·
romanika
gotika
islamska umjetnost
srednjovjekovna umjetnost izvan Europe
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Langobardska_središta_u_Italiji&oldid=171665"