Hrvatska na Olimpijskim igrama

Hrvatska je po prvi put samostalno sudjelovala na zimskim Olimpijskim igrama u Albertvilleu 1992. godine. U prošlosti hrvatski športaši su predstavljali različite južnoslavenske državne zajednice (1920. – 1988.), Italiju (između dvaju svjetskih ratova, hrvatski športaši iz Zadra s okolicom, Rijeke s okolicom, Istre i otoka dodijeljenih Italiji) te Austriju odnosno Mađarsku kao dijelove Austro-Ugarske (1896. – 1912.). Prvi Hrvat – osvajač olimpijskoga odličja bio je Milan Neralić.

Od Hrvatske samostalnosti 1991. do 1. ožujka 2010. hrvatski športaši su osvojili ukupno 27 olimpijskih medalja. Hrvati su nastupali za mnoge druge zemlje, u koje su, tijekom teške povijesti hrvatskoga naroda, emigrirali. Među najpoznatijim velšanima hrvatskoga podrijetla bio je četverostruki zlatni olimpijac Paulo Radmilovic. Hrvati su osvojili oko 170 olimpijskih medalja (uključujući 51 zlatnu) kroz povijest modernih Igara.^[1]

Hrvatska je do osamostaljenja bila jednom od najvećih pridonositeljica po broju reprezentativaca bivše Jugoslavije i po broju športaša koji su osvojili odličja za tu državu. Osamostaljenjem Hrvatske, ti uspjesi su izloženi velikosrpskim presizanjima. Tako Srbija i dan-danas (stanje 30. rujna 2010.) svojata sve što je postigla bivša SFRJ na športskom području, kao da je Srbija jedinom sljednicom. Svojatanje ide dotle da Srbija svojata i odličja koja su osvojili hrvatski športaši pod zastavom bivše Jugoslavije^[2]. Praksu birokratske krađe odnosno prisvajanja medalja drugih država Srbija i njeni visoki športski dužnosnici nastavili su i uoči OI u Londonu 2012., a tromost, neznanje i nepripadanje stvarnom svijetu činovnika u MOO-u su i dalje po tom pitanju ostali na istoj razini, odnosno športska se povijest i dalje krivotvori na štetu Hrvatske, a u korist Srbije.^[3] Takvom stanju pored tromosti međunarodne športske birokracije i pored nastavljene velikosrpske agresije na Hrvatsku u vidu krađe hrvatskih športskih dosega ("medalje su naše, dugove ćemo dijeliti"), kumuje tromost, defetizam i lijenost hrvatskih visokih športskih dužnosnika i hrvatske športske diplomacije, jer "Može se uvijek i svugdje tumačiti kako hrvatski sport i olimpizam ne postoje od 1992., nego od stotinu godina prije i kako su hrvatski športaši osvajli medalje i za Austro-Ugarsku i za Kraljevinu Italiju i za Jugoslaviju. I da su te medalje prije svega - hrvatske - a tek onda i tih država kojih više nema."^[3]^[4]

Ljetne Olimpijske igre

Ukupno su u povijesti ljetnjih OI hrvatski športaši osvojili zaključno s OI 2008. 22 zlatne, 29 srebrnih i 20 brončanih medalja. ^[3]

Rezultati na Igrama prije osamostaljenja

15 zlatnih, 18 srebrnih, 11 brončanih medalja (od 1896.-1988.)^[3]

Hrvatski športaši koji su nastupali za Austriju ili Mađarsku (za vrijeme Austro-Ugarske), za Kraljevinu SHS/Kraljevinu Jugoslaviju ili za Italiju (hrvatski športaši iz Zadra, Rijeke, Istre i otoka dodijeljenih Italiji).

Godina	Športovi	Natjecatelji	Medalje
Godina	Športovi	Natjecatelji	Zlato	Srebro	Bronca	Ukupno
Atena 1896.
Pariz 1900.	?	?	-	1	-	1
St. Louis 1904.
London 1908.
Stockholm 1912.
Antwerpen 1920.	1	11^[5]	-	-	-	-
Pariz 1924.	?	?^[6]	-	-	1^[7]^[8]	-
Amsterdam 1928.	?	?^[9]	-	-	1	1^[10]^[11]
Los Angeles 1932.	1	1	-	-	-	-
Berlin 1936.	?	?	-	-	-	-
London 1948.	?	?	-	2	-	2^[11]^[12]
Helsinki 1952.	?	?	1	2	-	3
Melbourne 1956.	?	?	-	3	-	3
Rim 1960.	?	?	1	-	-	1
Tokio 1964.	?	?	-	1	-	1
Ciudad Mexico 1968.	?	?	2	2	-	4
München 1972.	?	?	2	1	1	4
Montreál 1976.	?	?	1	1	1	3
Moskva 1980.	?	?	1	2	2	5
Los Angeles 1984.	?	?	6	1	2	9
Seul 1988.	?	?	2^[13]^[14]	3	3^[13]^[14]	8
Ukupno			15	18	11	44

Rezultati na ljetnjim Igrama nakon osamostaljenja

11 zlatnih, 10 srebrnih, 12 brončanih (1992. - 2016.)

Godina	Športovi	Natjecatelji	Medalje
Godina	Športovi	Natjecatelji	Zlato	Srebro	Bronca	Ukupno
Datoteka:1992 Barcelona.jpg Barcelona 1992.	12	39	0	1	2	3
Datoteka:1996 Atlanta.jpg Atlanta 1996.	14	84	1	1	0	2
Datoteka:2000 Sydney.jpg Sydney 2000.	12	91	1	0	1	2
Datoteka:2004 Atena.jpg Atena 2004.	14	81	1	2	2	5
Datoteka:2008 Peking.gif Peking 2008.	15	105	0	2	3	5
Datoteka:London 2012 logo.svg London 2012.	18	106	3	1	2	6
Datoteka:2016 Summer Olympics logo.png Rio de Janeiro 2016.	18	87	5	3	2	10
Ukupno			11	10	12	33

Medalje prema športovima

Športovi	Medalje
Športovi	Zlato	Srebro	Bronca	Ukupno
atletika	3	1	1	5
dizanje utega	1	0	1	2
gimnastika	0	1	0	1
košarka	0	1	0	1
plivanje	0	1	0	1
rukomet	2	0	1	3
streljaštvo	2	0	1	3
taekwondo	0	0	3	3
tenis	0	0	3	3
vaterpolo	1	2	0	3
veslanje	1	3	1	5
jedrenje	1	1	0	2
boks	0	0	1	1
Ukupno	11	10	12	33

Osvajači medalja

Medalja	Ime(na)	Igre	Šport	Uže područje
srebro	Momčad: Dražen Petrović, Velimir Perasović, Danko Cvjetičanin, Toni Kukoč, Vladan Alanović, Franjo Arapović, Žan Tabak, Stojko Vranković, Alan Gregov, Arijan Komazec, Dino Rađa, i Aramis Naglić (trener Petar Skansi)	1992., Barcelona	košarka	košarka (M)
bronca	Goran Ivanišević	1992., Barcelona	tenis	pojedinačno (M)
bronca	Goran Ivanišević i Goran Prpić	1992., Barcelona	tenis	parovi (M)
zlato	Momčad: Patrik Ćavar, Slavko Goluža, Božidar Jović, Nenad Kljaić, Venio Losert, Valter Matošević, Alvaro Načinović, Goran Perkovac, Iztok Puc, Zlatko Saračević, Irfan Smajlagić, Bruno Gudelj, Zoran Mikulić, Vladimir Jelčić, Valner Franković, i Vladimir Šujster (trener Velimir Kljaić)	1996., Atlanta	rukomet	rukomet (M)
srebro	Momčad: Maro Balić, Damir Glavan, Igor Hinić, Vjekoslav Kobešćak, Joško Kreković, Ognjen Kržić, Siniša Školneković, Ratko Štritof, Tino Vegar, Renato Vrbičić, Zdeslav Vrdoljak, Perica Bukić i Dubravko Šimenc (trener Bruno Silić)	1996., Atlanta	vaterpolo	vaterpolo (M)
zlato	Nikolaj Pešalov	2000., Sydney	dizanje utega	do 62 kg (M)
bronca	Igor Francetić, Tihomir Franković, Tomislav Smoljanović, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Krešimir Čuljak, Igor Boraska, Branimir Vujević, Silvijo Petriško	2000., Sydney	veslanje	osmerac (M)
zlato	Momčad: Venio Losert, Vlado Šola, Valter Matošević, Nikša Kaleb, Ivano Balić, Blaženko Lacković, Vedran Zrnić, Igor Vori, Davor Dominiković, Mirza Džomba, Drago Vuković, Slavko Goluža, Goran Šprem, Denis Špoljarić, Petar Metličić (trener Lino Červar)	2004., Atena	rukomet	rukomet (M)
srebro	Nikša Skelin i Siniša Skelin	2004., Atena	veslanje	dvojac bez kormilara (M)
srebro	Duje Draganja	2004., Atena	plivanje	50 metara slobodno (M)
bronca	Mario Ančić i Ivan Ljubičić	2004., Atena	tenis	parovi (M)
bronca	Nikolaj Pešalov	2004., Atena	dizanje utega	do 69 kg (M)
bronca	Snježana Pejčić	2008., Peking	streljaštvo	zračna puška 10 m (Ž)
srebro	Filip Ude	2008., Peking	gimnastika	konj s hvataljkama
bronca	Martina Zubčić	2008., Peking	taekwondo	do 57 kg (Ž)
bronca	Sandra Šarić	2008., Peking	taekwondo	do 67 kg (Ž)
srebro	Blanka Vlašić	2008., Peking	atletika	skok u vis (Ž)
srebro	Damir Martin, Martin Sinković, Valent Sinković, David Šain	2012., London	veslanje	četverac na pariće (M)
zlato	Sandra Perković	2012., London	Atletika	bacanje diska (Ž)
zlato	Giovanni Cernogoraz	2012., London	streljaštvo	trap (M)
bronca	Lucija Zaninović	2012., London	taekwondo	do 49 kg (Ž)
bronca	Momčad: Mirko Alilović, Venio Losert, Manuel Štrlek, Ivan Ninčević, Ivan Čupić, Zlatko Horvat, Igor Vori, Jakov Gojun, Drago Vuković, Blaženko Lacković, Domagoj Duvnjak, Ivano Balić, Marko Kopljar, Denis Buntić, Damir Bičanić (trener Slavko Goluža)	2012., London	rukomet	rukomet (M)
zlato	Hrvatska vaterpolska reprezentacija	2012., London	vaterpolo	vaterpolo (M)
zlato	Sandra Perković	2016., Rio de Janeiro	Atletika	bacanje diska (Ž)
zlato	Josip Glasnović	2016., Rio de Janeiro	streljaštvo	trap (M)
zlato	Sara Kolak	2016., Rio de Janeiro	Atletika	bacanje koplja (Ž)
zlato	Igor Marenić i Šime Fantela	2016., Rio de Janeiro	jedrenje	Klasa 470 (M)
zlato	Martin Sinković i Valent Sinković	2016., Rio de Janeiro	veslanje	dvojac na pariće (M)
srebro	Hrvatska vaterpolska reprezentacija	2016., Rio de Janeiro	vaterpolo	vaterpolo (M)
srebro	Tonči Stipanović	2016., Rio de Janeiro	jedrenje	Klasa Laser (M)
srebro	Damir Martin	2016., Rio de Janeiro	veslanje	samac (M)
bronca	Blanka Vlašić	2016., Rio de Janeiro	atletika	skok u vis (Ž)
bronca	Filip Hrgović	2016., Rio de Janeiro	boks	superteška kategorija

Zimske Olimpijske igre

4 zlatne, 6 srebrnih, 1 brončana (1992. - 2018.).

Rezulati na Igrama

Godina	Športovi	Natjecatelji	Medalje
Godina	Športovi	Natjecatelji	Zlato	Srebro	Bronca	Ukupno
Datoteka:1992 Albertville.gif 1992 Albertville	4	3	0	0	0	0
Datoteka:1994 Lillehammer.gif 1994., Lillehammer	3	2	0	0	0	0
Datoteka:1998 Nagano.gif 1998., Nagano	2	6	0	0	0	0
Datoteka:2002 logo Salt Lake City.jpg 2002., Salt Lake City	5	14	3	1	0	4
Datoteka:2006 Torino.gif 2006., Torino	6	24	1	2	0	3
Datoteka:2010 Vancouver.png 2010., Vancouver	4	19	0	2	1	3
2014., Soči	3	11	0	1	0	1
2018., Pjongčang	4	20	0	0	0	0
Ukupno			4	6	1	11

Medalje prema športovima

Športovi	Medalje
Športovi	Zlato	Srebro	Bronca	Ukupno
alpsko skijanje	4	6	0	10
biatlon	0	0	1	1
Ukupno	4	6	1	11

Osvajači medalja

Medal	Ime	Igre	Šport	Disciplina
Zlato	Janica Kostelić	2002., Salt Lake City	alpsko skijanje	kombinacija (Ž)
zlato	Janica Kostelić	2002., Salt Lake City	alpsko skijanje	veleslalom (Ž)
zlato	Janica Kostelić	2002., Salt Lake City	alpsko skijanje	slalom (Ž)
srebro	Janica Kostelić	2002., Salt Lake City	alpsko skijanje	super-veleslalom (Ž)
srebro	Ivica Kostelić	2006., Torino	alpsko skijanje	kombinacija (M)
zlato	Janica Kostelić	2006., Torino	alpsko skijanje	kombinacija (Ž)
srebro	Janica Kostelić	2006., Torino	alpsko skijanje	super-veleslalom (Ž)
bronca	Jakov Fak	2010., Vancouver	biatlon	10 km sprint (M)
srebro	Ivica Kostelić	2010., Vancouver	alpsko skijanje	super-kombinacija (M)
srebro	Ivica Kostelić	2010., Vancouver	alpsko skijanje	slalom (M)
srebro	Ivica Kostelić	2014., Soči	alpsko skijanje	super-kombinacija (M)

Izvori

↑ Eterovich, Adam S. Croatia at the Olympics. // CROWN – Croatian World Network, [Bach, Nenad N. (Ed.)], 2002-02-25, Preuzeto 23. veljače 2010., ISSN 1847-3911
↑ Sportnet Bernard Jurišić: Tuđe nećemo - svoje ne damo, 1. travnja 2008., pristupljeno 30. rujna 2010.
↑ ^3,0 ^3,1 ^3,2 ^3,3 Sportnet Bernard Jurišić: Ako nam Srbija krade prošle olimpijske medalje, hoće li nam Luksemburg ukrasti buduće?, 24. srpnja 2012.
↑ Sportnet Bernard Jurišić: Sportski velikani i medalje koje hrvatska sportska povijest ne smije zaboravljati, 31. srpnja 2012.
↑ Nogometaši Dragutin Vrđuka, Vjekoslav Župančić, Jaroslav Schiffer, Slavin Cindrić, Rudolf Rupec, Dragutin Vragović, Artur Dubravčić, Emil Perška i Josip Scholz.
↑ Ivan Pavelić na 200 m prsno.Sports-reference.com
↑ Za Italiju su veslali veslači iz Zadra Ante, Frane i Šimun Katalinić, Viktor Ljubić, Petar Ivanov i Bruno Sorić, te još trojica Talijana.
↑ Nogometaši koji su igrali bili su Dragutin Babić, Slavin Cindrić, Stjepan Bocak, Dragutin Friedrich, Andrija Kujundžić, Antun Pavleković, Alfons Pažur, Adolf Percl, Dragutin Vragović, Dragutin Vrđuka, Branko Zinaja, Emil Perška, Eugen Dasović, Emil Plazzeriano, Janko Rodin, Marijan Marjanović, Rudolf Rupec, Stjepan Vrbančić, Artur Dubravčić i Vladimir Vinek.
↑ Nogometaši koji su bili pozvani su: Dragutin Babić, Slavin Cindrić, Nikola Babić, Ljubo Benčić, Mirko Bonačić, Franjo Giler, Emil Perška, Danijel Premerl te trener Ante Pandaković.
↑ Klub Sušačana Jelena Androić: Zaboravljeni riječki olimpijac
↑ ^11,0 ^11,1 HOO (Arhivirano 15. kolovoza 2012.) Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja
↑ 1 pojedinačna, Ivan Gubijan te jedna reprezentacije. 12 su bili hrvatski nogometaši, 7 u hrv. klubovima, Božo Broketa, Zvonimir Cimermančić, Ivan Jazbinšek, Ratko Kacian, Frane Matošić, Bernard Vukas i Franjo Wölfl, 5 u CDJA Partizan (Stjepan Bobek, Miroslav Brozović, Zlatko Čajkovski, Željko Čajkovski, Franjo Šoštarić te Josip Takač).
↑ ^13,0 ^13,1 Vaterpolska reprezentacija - zlato i Jasna Šekarić dvije medalje. Jasna Šekarić je odrasla u Osijeku i u to je vrijeme bila športašicom pod nadležnošću SFK Hrvatske. Tek 1990. je otišla u Srbiju.
↑ ^14,0 ^14,1 Hrvatska enciklopedija

Vidi još

Vanjske poveznice

Bernard Jurišić, Branimir Korać: Hrvatske olimpijske medalje, Sportnet, 24. srpnja 2012. (+ naknadna ažuriranja)

[1] Eterovich, Adam S. Croatia at the Olympics. // CROWN – Croatian World Network, [Bach, Nenad N. (Ed.)], 2002-02-25, Preuzeto 23. veljače 2010., ISSN 1847-3911

[2] Sportnet Bernard Jurišić: Tuđe nećemo - svoje ne damo, 1. travnja 2008., pristupljeno 30. rujna 2010.

[Jurišić24.srpnja2012.-3] 3,0 ^3,1 ^3,2 ^3,3 Sportnet Bernard Jurišić: Ako nam Srbija krade prošle olimpijske medalje, hoće li nam Luksemburg ukrasti buduće?, 24. srpnja 2012.

[4] Sportnet Bernard Jurišić: Sportski velikani i medalje koje hrvatska sportska povijest ne smije zaboravljati, 31. srpnja 2012.

[5] Nogometaši Dragutin Vrđuka, Vjekoslav Župančić, Jaroslav Schiffer, Slavin Cindrić, Rudolf Rupec, Dragutin Vragović, Artur Dubravčić, Emil Perška i Josip Scholz.

[6] Ivan Pavelić na 200 m prsno.Sports-reference.com

[7] Za Italiju su veslali veslači iz Zadra Ante, Frane i Šimun Katalinić, Viktor Ljubić, Petar Ivanov i Bruno Sorić, te još trojica Talijana.

[8] Nogometaši koji su igrali bili su Dragutin Babić, Slavin Cindrić, Stjepan Bocak, Dragutin Friedrich, Andrija Kujundžić, Antun Pavleković, Alfons Pažur, Adolf Percl, Dragutin Vragović, Dragutin Vrđuka, Branko Zinaja, Emil Perška, Eugen Dasović, Emil Plazzeriano, Janko Rodin, Marijan Marjanović, Rudolf Rupec, Stjepan Vrbančić, Artur Dubravčić i Vladimir Vinek.

[9] Nogometaši koji su bili pozvani su: Dragutin Babić, Slavin Cindrić, Nikola Babić, Ljubo Benčić, Mirko Bonačić, Franjo Giler, Emil Perška, Danijel Premerl te trener Ante Pandaković.

[10] Klub Sušačana Jelena Androić: Zaboravljeni riječki olimpijac

[Hemar-11] 11,0 ^11,1 HOO (Arhivirano 15. kolovoza 2012.) Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja

[12] 1 pojedinačna, Ivan Gubijan te jedna reprezentacije. 12 su bili hrvatski nogometaši, 7 u hrv. klubovima, Božo Broketa, Zvonimir Cimermančić, Ivan Jazbinšek, Ratko Kacian, Frane Matošić, Bernard Vukas i Franjo Wölfl, 5 u CDJA Partizan (Stjepan Bobek, Miroslav Brozović, Zlatko Čajkovski, Željko Čajkovski, Franjo Šoštarić te Josip Takač).

[strjeljaštvo-13] 13,0 ^13,1 Vaterpolska reprezentacija - zlato i Jasna Šekarić dvije medalje. Jasna Šekarić je odrasla u Osijeku i u to je vrijeme bila športašicom pod nadležnošću SFK Hrvatske. Tek 1990. je otišla u Srbiju.

[lzmk-14] 14,0 ^14,1 Hrvatska enciklopedija

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]