Šport[1] ili sport (prema njem. Sport[2] i engl. sport), naziv za fizičke aktivnosti koje čovjek izvodi iz natjecateljskih razloga.
Riječ šport nekad je označavala svaku igru i zabavu. Danas se pod pojmom šport podrazumijevaju različite motoričke aktivnosti varijabilnog i dinamičkog karaktera u kojima na specifičan način dolazi do punog izražaja športaševe sposobnosti, osobine i znanja u treningu i natjecanju.
Prema definiciji i razini šport može biti vrhunski odnosno selektivni i masovni tj. neselektivni. U području športa egzistira nekoliko sustava a to su: profesionalni šport, amaterski šport, rekreacijski šport, školski šport i šport osoba sa invaliditetom. Neki od razloga mogu biti razonoda, razvijanje tijela, poboljšanje sposobnosti, natjecateljski duh i tako dalje. Zakonima Republike Hrvatske uređena su i pitanja iz područja športa. Dva najvažnija su:
Podjela
Nekim športom se čovjek može baviti: rekreacijski, amaterski i profesionalno.
Športove dijelimo na dvije grupe: grupne i samostalne.
U grupne (zajedničke) športove spadaju svi športovi koji se izvode grupno, gdje najveće mjesto zauzimaju športske igre, kao na primjer nogomet, košarka, hokej na ledu i hokej na travi i tako dalje, ali tu također spadaju i športovi kao sto su splavarenje, potezanje konopa itd.
U samostalne (pojedinačne) športove spadaju športovi gdje se pojedinac sam zalaže za svoje uspjehe. U pojedinačne športove spadaju tenis, golf, šah, karate, judo te ostali borilački športovi, atletika, triatlon, športska gimnastika, ritmička gimnastika, plivanje, fitnes, pikado, biljar i mnogi drugi...
Napomena: U mnogim pojedinačnim športskim disciplinama na službenim natjecanjima bodovi pojedinačnih sudionika se zbrajaju da bi se dobio ekipni pobjednik, to jest klub koji je imao najbolje natjecatelje.
Neki športovi mogu se izvoditi pojedinačno ili grupno, te u parovima. Tu spadaju tenis, badminton, umjetničko klizanje, veslanje, kajak, kanu, skokovi u vodu i mnogi drugi.
šport može biti natjecateljskog ili slobodnog karaktera.
Natjecateljski karakter je kada športaši nastupaju na natjecanjima u želji za postizanjem vrhunski rezultata.
Slobodni (amaterski) karakter je kada se športaši bave športom iz njima poznatih razloga, a najčešće su to zdravstveni razlozi! Npr. planinarenje je odlično za dišni sustav, a također dobro djeluje i na mišićni i krvožilni sustav čovjeka.
Popis športova
Postoje brojne podjele športova, i teško je napraviti potpuno točno razgraničenje. Često se govori o olimpijskim športovima, tj. onima koji su u programu zimskih ili ljetnih Olimpijskih igara te o ostalim, neolimpijskim športovima. Postoje i športovi kao što su moderni petoboj ili triatlon koju su u stvari spoj nekoliko različitih športova, te dakle spadaju u zasebnu kategoriju. Ipak, evo popisa športova po grupama (neki športovi očito spadaju u više kategorija, ali su navedeni samo u jednoj!):
Atletika
- bacačke discipline (disk, koplje, kugla, kladivo)
- trkačke discipline (sprint, srednje pruge, duge pruge, visoke i niske prepone, štafete)
- skokovi (vis, dalj, troskok, motka)
- višeboj
Ekipni športovi s loptom
Ekipni športovi s loptom razvili su se iz srednjoameričke igre loptom:
- američki nogomet
- australski nogomet
- fistball
- kanadski nogomet - vrlo sličan američkom nogometu
- keltski nogomet
- košarka
- korfball
- mali nogomet
- netball
- nogomet
- odbojka
- odbojka na pijesku
- ragbi (zajednički naziv za dva športa - ragbijska unija i ragbijska liga, nekad se spominje i kao američki nogomet ali potpuno pogrešno)
- rukomet
- rukomet na pijesku
- vaterpolo
- streetball
Športovi u kojima se loptica udara reketom
Športovi u kojima se loptica udara palicom ili batom
- bendi ili bandy
- baseball
- golf
- dvoranski hokej
- hokej na travi
- hokej na koturaljkama
- hurling
- inline hokej
- kriket
- lacrosse
- polo
- skater hokej
- softbol
- ulični hokej
Biciklizam
Gimnastika
- aerobik
- ritmička gimnastika
- opća gimnastika
- športska gimnastika
- športska akrobatika
- trampolin
- ples
Športovi snage
Športovi preciznosti
Vodeni športovi
- jedrenje
- kajak i kanu na mirnim vodama
- kajak i kanu na divljim vodama
- ronjenje na dah
- orijentacijsko ronjenje
- plivanje
- sinkronizirano plivanje
- vaterpolo
- veslanje
- skokovi u vodu
- surfanje
Športovi na snijegu i ledu
- alpsko skijanje
- bob
- brzo klizanje
- brzo klizanje na kratkim stazama (short track)
- curling
- hokej na ledu
- nordijska kombinacija
- nordijsko skijanje
- sanjkanje
- skeleton
- skijaški skokovi
- snowboarding
- umjetničko klizanje
- biatlon
Športovi s više športskih disciplina
Borilački športovi i vještine
- Aikido
- Arnis
- Capoeira
- Boks
- Brazilski Jiu-jitsu
- Hrvanje
- Judo
- Ju-jutsu
- Karate
- Kendo
- Kempo
- Kickboxing
- Krav Maga
- KungFu
- Mačevanje
- Mješovite borilačke vještine (MMA (engl. Mixed Martial Arts), ultimate fighting, free-fight)
- Ninjutsu
- Taekwondo
- Tai Chi Chuan
- Tajlandski boks (Muay Thai)
- Savate boks
Loptački športovi
Moto-športovi
Konjički športovi
Ekstremni športovi
- alpinizam
- base skokovi
- brdski biciklizam
- bungee skokovi
- ekstremni biciklizam
- ice climbing (penjanje po ledu)
- kitesurfing
- padobranstvo (parachuting)
- paintball
- paragliding
- planinarenje
- pustolovne utrke
- rafting
- ronjenje na dah
- skateboarding
- skijanje na vodi
- slobodno penjanje (free climbing)
- športsko penjanje
- trekking
- zmajarenje
Misaone igre
Tradicionalni športovi
Uloga športa u društvu
Australska biskupska konferencija objavila je 25. rujna 2014.[5] izjavu o društvenoj pravdi Kruna za Australiju. Dati maksimum u našoj športskoj naciji[6] u kojem ističu odgojnu ulogu športa, naročito među mladima, te upozoravaju na društvenu opasnost ako se iz vidika izgube istinske športske vrijednosti, povlađujući samo novcu i uspjehu.[7] U dokumentu stoji da se predlaže potanak ispit savjesti o tomu kako se živi šport, jer događa se da se mentalitet pobjede po svaku cijenu naglo proširio i u neprofesionalnom športu do te mjere "da su i najmlađi izloženi pritisku zbog postizanja rezultata, da igraju i kad su ozlijeđeni, da krše pravila te da ne poštuju duh igre".[7] U dokumentu su australski katolički biskupi izričito osudili svaki doping i pozvali da se popularnim športašima ne tolerira nasilno ponašanje izvan igrališta te da se ne smije nijekati da sustav nema ništa s tim zastranjenjima.[7] Šport je zrcalo društva, odražava ono najbolje što pojedinci i nacija posjeduju, ali isto tako i najtamniju stranu društva, što za posljedicu ima da se zajednica previše navikava na nasilje, zloporabu droga i alkohola, bilo da se radi o športašima ili o promatračima športa, bilo da se radi o natjecanju ili izvan, zatim problem porasta nezakonitih oklada (koje su same po sebi kao kocka grijeh), korupcije i zločina u svezi s time "ozbiljno prijete cjelovitosti športa i njegovoj sposobnosti da izgrađuje zajednicu."[7] Vjernici su pozvani prepoznati istinski šport, jer u njemu je obnoviteljska snaga za sve ljude, osobito za najslabije.[7]
Citati
 |
Predloženo je da se ovaj članak ili dio članka premjesti u wikicitat. (Rasprava) |
Izvori
- ↑ Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 396., ISBN 978-953-0-40034-4
- ↑ Gustav Šamšalović, Njemačko-hrvatski rječnik, 13. izd., Zagreb, »Colorprint«, 1995., str. 877. – Sport definira sportom.
- ↑ Zakon o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20. – uredba).
- ↑ http://www.upsos.hr/dolje/law.php
- ↑ Bishops put Sport at the forefront of Social Justice Statement, Associated & Catholic Colleges of WA, 25. rujna 2014.
- ↑ Social Justice Statement 2014-15. A Crown for Australia. Striving for the best in our sporting nation., Australian Catholic Social Justice Council (sadrži zapise u formatima pdf, video, ppt i doc, te poveznicu na YouTube)
- ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 Šport treba braniti od športskih pretjerivanja , Radio Vatikan na hrvatskom, 20. rujna 2014.
- ↑ Papa Franjo: Treneri imaju odgajati mlade za istinske vrijednosti sporta, Radio Vatikan na hrvatskom jeziku, 14. svibnja 2015.