Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.[1] Ima 24 slova, i koristi se u označavaju kutova. Njime su pisana velika djela starine, od Platona i Aristotela do biblijskogNovog zavjeta. Nastaje u prvoj četvrtini 8.st. prije Krista i razvijen je iz feničkog psima, pri čemu su Grci od Feničana preuzeli znak i zvuk za dvadeset dva slova, dok su ih još šest s vremenom sami stvorili prilagođavajući fenički sustav pisanja svome jeziku.
• Nepoznat parametar: first • Nepoznat parametar: id • Nepoznat parametar: last • Nedostaje obavezni parametar: url • Parametar location nije dopušten u klasi web
(en), R. Elsie, « en:Albanian Literature in Greek Script: the Eighteenth and Early Nineteenth-Century Orthodox Tradition in Albanian Writing », en en:Byzantine and Modern Greek Studies, vol. 15, n° 20, Birmingham, 1991, PDF.
(en), N. e A. Humez, en:Alpha to omega: the life & times of the Greek alphabet, ed. Godine, Boston, 1981, (ISBN0-87923-377-X).
(en), L. Hamilton Jeffery, en:The local scripts of archaic Greece: a study of the origin of the Greek alphabet and its development from the eighth to the fifth centuries B.C., ed. Clarendon Press, Oxford, 1990, (ISBN978-0198140610).
(en), M. S. Makratis (ed.), en:Greek letters: from tablets to pixels, ed. Oak Knoll Press, 1996, (ISBN978-1884718274).
(en), H. Hansen e G. Quinn, en:Greek: An Intensive Course, ed. Fordham University Press, 1992, (ISBN978-0823216635).
(en), B. B. Powell, en:Homer and the Origin of the Greek Alphabet, ed. Cambridge University Press, 1996, (ISBN978-0521589079).
(en), M. S. Makratis, en:Character codes for Greek: Problems and modern solutions, 1996.
Zdravka Martinić-Jerčić, Dubravka Matković: PROMETEJ: udžbenik grčkog jezika za 1.i 2. godinu učenja (ISBN978-953-0-50510-0)
gimel
