Feničko pismo
| Povijest alfabeta |
|---|
|
srednje brončano doba 19.–15. st. pr. Kr.
|
| meroitičko 3. st. pr. Kr. |
| Genealogija |
Feničko pismo potječe iz trećeg tisućljeća pr. Kr. i počiva na sjeverno semitskom pismu. Ovo pismo su upotrebljavali Feničani i staro je najmanje 3500 godina. Mnogi narodi kao npr. Grci, Aramejci, Židovi, Arapi i drugi su na temelju feničkog pisma napravili svoja pisma.
Kao ni hebrejsko i arapsko pismo, feničko pismo nema znakove za samoglasnike. Svaki znak predstavlja jedan suglasnik, a samoglasnici su izgovarani prema smislu.
Prvobitno, sva su slova bila urezivana u kamen, većina ih je bila popriječna i uspravna, kao i oznake u runičkom pismu. Feničani su pisali s desna na lijevo, ali ponekad i s lijeva na desno kao i u boustrofedonu, gdje je jedan red teksta napisan s lijeva na desno, drugi s desna na lijevo, onda opet s lijeva na desno itd. Također su neka slova imala i različite pojave, kao npr. slovo tav, koje je moglo biti napisano kao + ali i kao x itd.
Feničko pismo je pronađeno na mnogo arheoloških nalazišta oko Sredozemlja gdje su Feničani imali svoje kolonije, kao u Biblosu (Libanon) i Kartagi (Tunis).
